# Crkva Svetog Marka Zagreb

Crkva Svetog Marka Zagreb

Crkva svetog Marka je najstarija Župna Crkva u Zagrebu. Crkva je izgrađena kao trobrodna dvoranska građevina (a svaki brod završava apsidom). Izvorno potječe iz 14. stoljeća, kada je bila župna crkva Gradeca (župa se spominje 1261. godine). Nekada se ispred portala crkve nalazio stup srama na kojemu su vezali ljude i izvršavali kazne koji je izrekao gradski sud.

Crkva je i danas prepoznatljiva po svojem zvoniku i raznobojnom krovu. Krov je ukrašen grbovima grada Zagreba i grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (na južnoj strani krova), a rad je to umjetnika Antuna Macettija/Bartola Macetti i Machiedo, po nekim izvorima i Schmidta.

Osnovna građa crkve je romaničkog stila, a sama crkva potječe iz 14. i 15. stoljeća, ali je znatno i obnovljena u 19. stoljeću, kada je dobila svoj današnji unutrašnji izgled.

Obnova crkve iz 19. stoljeća je i poznata pod nazivom „Schmidtova obnova“. Od tada crkva ima 3 oltara. Da spomenemo, crkva je u 15. stoljeću imala osam oltara, a u 17. stoljeću njih čak dvanaest. U međuratnom razdoblju crkva je ukrašena pod vodstvom Joze Kljakovića. Važan utjecaj na izgled je imao i Ivan Meštrović.

Opis crkve svetog Marka u Zagrebu

Crkva svetog Marka u Zagrebu jedna je od najstarijih zagrebačkih građevina. Najstarija je to župna crkva u Gradu. Ovo je trobrodna dvoranska građevina s trolisnim zaključkom na istoku. Unutrašnjost crkve podijeljena je na brodove četirima masivnim oblim stupovima. U crkvu se može ući kroz zapadni i južni portal. Zvonik crkve je smješten na sjeveroistočnu stranu same crkve i kvadratne je osnove. Zapadno od zvonika nalazi se sakristija, a do nje kapela svetog Fabijana i Sebastijana.

Unutrašnjost crkve značajno je renovirana između 1923. i 1924. godine, a u vremenu između 1936. i 1938. godine u sakristiji je izgrađena kapelica. Crkva svetog Marka poznata je po skulpturama koje je izradio kipar Ivan Meštrović (na glavnom oltaru se nalazi skulptura „Raspeti Krist“, a na pobočnom oltaru svete Marije „Madona s Isusom“. Neke od ljepših fresaka u ovoj crkvi naslikao je Jozo Kljaković, a ulja na platnu djelo su Ljube Babića. Zbog starosti ova je crkva bila preuređivana i u 90-im godinama 20. stoljeća, sve u cilju zadržavanja njezine autentičnosti i ljepote te prepoznatljivosti njezinog krova kao simbola Zagreba. Dana 29. ožujka 2009. godine, svečano je proslavljeno dovršenje obnove crkve, koje je započelo 25 godina ranije.

Orgulje u crkvi svetog Marka

Orgulje u crkvi svetog Marka jedna su posebna priča. Naime, tradicija orguljanja u ovoj crkvi seže još od 14. stoljeća, točnije od 1359. godine, kada se u spisima spominje orguljaš Nikola, što je ujedno i prvi pisani spomen orgulja i orguljaša u Hrvatskoj. Orgulje koje su do 2010. godine bile u crkvi potječu iz davne 1890. godine, kada je postavljen mehanički instrument Ferde Heferera. Ipak, već 1936. godine njegov nasljednik, August Faullend-Heferer, prema dispoziciji koju je načinio Franjo Dugan, postavlja novi, još moderniji instrument.

Tijekom godina svi popisani nedostatci produbljivali su probleme orgulja u našoj crkvi, da bi se župnik Franjo Prsteca posebno založio za izgradnju novoga instrumenta, uz zadržavanje postojećega kućišta, koje treba obnoviti. Projekt gradnje novoga instrumenta povjeren je radionici Eisenbarth iz Passaua. Sve svirale i ostali dijelovi instrumenta izrađeni su ručno. Taj iznimno složen proces rezultira montiranjem čitavoga instrumenta u radionici, gdje se još jednom nadzire ispravnost svih dijelova.

Nakon izgradnje novih orgulja, instrument se demontira i prevozi u crkvu, gdje slijedi montaža i intonacija svake pojedine svirale. To je još jedan iznimno složen i dugotrajan proces, jer se glasnoća i boja svake svirale trebaju prilagoditi određenomu crkvenomu prostoru. Cijena čitavoga projekta iznosila je 450 000 eura, a financirana je isključivo sredstvima župe i donatora.

Nove orgulje posvećene su i javnosti predstavljene 8. svibnja 2011. godine uz svečanu misu i svečanu kolaudaciju novih orgulja. Tom prilikom na orguljama su svirali orguljaši Ante Knešaurek, Alen Kopunović Legetin i Pavao Mašić.

Povijest župe i izgradnja crkve

Samim proglašenjem Gradeca slobodnim kraljevskim gradom od strane kralja Bele IV. 1242. godine nije odmah podrazumijevalo i vlastitu župu. Zbog toga je župna crkva i dalje bila crkva svete Margarete u Ilici, koja je bila pod biskupskom jurisdikcijom. Tek je kasnije, osamostaljenjem župe 1261. godine osnovana župa svetog Marka. Kasnije je sagrađena i crkva svetog Marka, pretpostavljamo sredinom 13. stoljeća. U prilog toj pretpostavci ide i romanički prozor na pročelju crkve, otkriven tijekom konzervatorsko-restauratorskih intervencija tijekom 70-tih godina 20. stoljeća. Međutim, postoji mogućnost da je ovdje postojala i starija crkva, jer je tijekom arheoloških iskopavanja 2005. i 2006. godine otkriveno groblje koje datira od 11. do 16. stoljeća.

Tijekom 14. i 15. stoljeća, crkva je značajno obnovljena u gotičkom stilu. Tada su vjerojatno zbog svođenja crkve postavljeni kontrafori, a moguće da je izgrađeno i svetište, sjeverna poligonalna apsida, pa i crkveni zvonik. Kapela svetog Fabijana i Sebastijana, kao i sakristija, vjerojatno je bila izgrađene u drugoj polovici 15. stoljeća.

U kapeli se nalazila nadgrobna ploča župnika Franje Polara iz 1472. godine, ali se spominje rušenje kapele, odnosno moguće premještanje prema zapadnom kraju u svrhu proširenja sakristije. Tada je vjerojatno u kapelu ugrađen gradečki grb iz 1499. godine. Vrata sakristije iz 15. stoljeća danas se čuvaju u Muzeju grada Zagreba.

Južni portal crkve je izgrađen u vrijeme gotizacije. Od dva postojeća portala crkve svetog Marka, južni je onaj reprezentativni, unatoč tome što se crkva proteže u uobičajenom smjeru istok-zapad. Ovaj figuralno najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj, čini petnaest skulptura raspoređenih u jedanaest niša. To je jedanaest gotičkih skulptura načinjenih od kamena i četiri drvene barokne skulpture. Skulpture prikazuju Bogorodicu s Djetetom, Krista, patrona crkve svetog Marka i apostole.

Unutrašnjost crkve svetog Marka obnavljana je više puta tijekom 17. i 18. stoljeća. Tako je crkva osim bijelih zidova i stupova, dobila i zidanu propovjedaonicu, kor, novo popločenje, a višekratno su se mijenjali i oltari te ostali crkveni namještaj. Barokni inventar izbačen je iz crkve tijekom obnove Schmidta i Bollea. Neki dijelovi uklonjenih oltara iz 18. stoljeća danas su izloženi u Muzeju grada Zagreba. Jedini u potpunosti sačuvan oltar, je oltar Obraćenja svetog Pavla, i on se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju. Kripte unutar crkve prvi se put spominju 1700. godine, a tijekom godina rastao je njihov broj. Zadnji ukopi u crkvi zabilježeni su u prvoj polovici 19. stoljeća.

---