# Crkva Rođenja BDM Zagreb - Granešina

Crkva Rođenja BDM Zagreb - Granešina

Crkva u Granešini prvi put se spominje u potvrdi darovnice ugarskog kralja Andrije, kojom se 1217. godine potvrđuje da posjed Oporovec, zemlju koja ide prema zapadu do crkve svete Marije, daruje zagrebačkome kaptolu. To je ujedno i prvi pisani spomen Oporovca, a ime Granešina pojavljuje se u spisima tek od 1576. godine, kada je sjedište župe premješteno iz Oporovca u Granešinu.

Spominjalo se ovo mjesto i ranije (1266. godine u kaptolskim knjigama ) – ali po drugačijem izgovoru kao Caranisapula. Kasnije se Granešina spominje kao Kranesina, Kranesino poye, Kranesina poya i Granosino poya. Kada je mjesto Granešina postalo još uvijek ne znamo, a prvi put se spominje 1334. godine kada je načinjen popis svih župa u biskupiji.

U 17. stoljeću spominje se ime Goricza, a mjesto na kojem se nalazi crkva i danas se zove Gorica. Prva crkva svete Marije u Granešini nije današnja, no i prva drvena crkva bila je na istome mjestu. Današnja crkva izgrađena je 1887. godine, nakon što je 1880. godine već kamenu crkvu srušio potres. Arhitekt današnje trobrodne župne crkve je Herman Bolle, poznat po projektima zagrebačke katedrale te kompleksa groblja Mirogoj. Zbog toga je župna crkva u Granešini pod zaštitom kao spomenik nulte kategorije.

Crkva je opisana neogotičkim stilom, sa pročelnim zvonikom. Nalazi se na Gorici, a rađena je prema Bolleovim nacrtima između 1885. - 1887. godine. Crkva je izgrađena na temeljima jedne od najstarijih zagrebačkih sakralnih građevina, drvene crkve koja se spominje u darovnici kralja Andrije. Kroz povijest, nekoliko je potresa i požara rušilo i oštećivalo crkvu, ali se ona stalno obnavljla, a u jednom trenutku je izgrađena nova crkva na mjestu stare.

Dokument iz 1502. godine govori o tadašnjoj crkvi koja je stradala u potresu. Nakon obnove dogodio se novi potres 1590. godine, pa je uslijedila još jedna obnova koja je trajala do 1622. godine. Dogodila su se i tri požara od kojih je prvi bio 1732. godine. I nova crkva znatno je stradala u potresu 1906. godine, pa opet i u razaranjima krajem Drugog svjetskog rata.

U 20. stoljeću iz Granešine su izdvojene dvije nove župe, a u ovom stoljeću još jedna. Odlukom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca iz župe Granešina odvaja se naselje Dubrava i formira župa svetog Mihaela. Nakon poplave u Zagrebu u Retkovcu se 1965. godine osniva župa svetog Pavla koja se time odvaja od Granešine, a kasnije je podijeljena na Retkovec i Trnovčicu.

U srpnju 2001. godine, od Granešine se odvajaju i Novaki nakon odluke zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića o osnivanju župe Blažene Djevice Marije Kraljice mira u Granešinskim Novakima.

---