# Kapucinski samostan i crkva sv. Josipa Karlobag

Kapucinski samostan i crkva sv. Josipa Karlobag

Crkva, zajedno sa samostanom sv. Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije sagrađeni su u vrijeme kada je carskim dvorom upravljao car Josip I.

Kamen temeljac za gradnju crkve i samostana položen je na blagdan svete Ane, na datum 26. srpnja 1710. godine. Postavio ga je lički arhiđakon Marko Mesić. Gradnju crkve i samostana vodio je fra Marin Senjanin. Kada je sve bilo gotovo, carski povjerenici Karlo Dopp i Ernest Lebenegg 26. srpnja 1713. godine izvršili su primopredaju i u novi samostan su uveli braću. Prilikom primitka ključeva od samostana i crkve, fra Marin se najponiznije zahvalio predstavnicima njegovog veličanstva za milost i dobročinstva podijeljena njegovom redu, a „zatim za nosiocem križa sa redovničkom subraćom svojom uniđe u crkvu i samostan, da ostane u istom“.

Tek nešto kasnije, 1714. godine je formirana prva redovnička zajednica od dvanaest članova, kako su to propisivale ondašnje Konstitucije, a za prvog gvardijana imenovan je fra Damaz iz Rijeke.

On je 4. studenog te iste godine, zajedno sa drugom redovničkom braćom bio svečano uveden u novi samostan, u kojemu je istog dana bila proglašena i klauzura. Posveta crkve upriličena je 27. svibnja 1714. godine, a posvetio ju je senjsko-modruški biskup grof Adam Ratkay.

Da bi pospješili misionarski rad kapucini su još 1721. godine u Kaniži kraj Gospića podignuli gostinjac ovisan o karlobaškom samostanu.Na žalost, isti biva po nalogu vojnih vlasti zatvoren 1789. godine. Kada je župna crkva sv. Karla Boromejskog, u vrijeme Drugog svjetskog rada prilikom zračnog napada razorena, samostanska crkva od toga vremena služi za potrebe župe. Uz to, iz ovoga samostana braća još i danas opslužuju i župe u Cesarici, Prizni i Lukovu Šugarju.

---