# Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije Opatija

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije Opatija

Prelijepa kupola na ovoj crkvi krasi grad već izdaleka. Kontrast s kamenom daje posebnu čar i ljepotu već i prolaznicima, a stvarnu vrijednost i povijesnu te kulturnu važnost možete osjetiti ako posjetite crkvu.

Crkva Marijina Navještenja ili crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Crkva se nalazi u Opatiji i jedna je od ljepših građevina. Izgrađena je u neoromaničkom stilu, a sve je započelo s temeljnim kamenom kojeg je položio 1906. godine Dr. Franc nagel kardinal i nadbiskup Beča.

Gradnja crkve je prekinuta početkom Prvog svjetskog rata 1914. god, kada je ostala nepokrivena i tako stajala više od 10. godina. Nastavak gradnje pokrenut j 1927. godine. Krov je pokriven crijepom, a zatim je izgrađena velebna kupola. Uzidano je 10. prozora koje je izradila tvornica “maljanog stakla i mozaika” iz Innsbrucka. Iza toga je crkva popločana i podignut je glavni oltar od mramora. Na žalost, i nakon toga je crkva ostala nedovršena, pa još i danas čeka svoje dovršenje.

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, poznatija među lokalnim stanovništvo kao „Vela crekva“ ili „Njemačka crekva“. Zasigurno spada među najljepše detalje opatijske panorame na Novoj cesti. Svojom vanjskom ljepotom i impozantnošću resi Opatiju i daje joj oblik cjelovitog grada.

Opatijska crkva trobrodno je zdanje, a nalazi se u gornjem dijelu grada. Izgrađena je od kastavskog kamena, te obogaćena različitim detaljima koji su ugrađivani kroz dulji vremenski period gradnje. U njenoj unutrašnjosti prevladavaju granit i opeka. Iznad oltara s ciborijem, nalik onome u Eufrazijani u Poreču, izdiže se velika kupola. Nacrtnu pripremu nove crkve, povjerili su Carlu Seidlu (1858-1936), bečkom đaku Theophila Hansena. Gradnja je započela 1906. godine, a istodobno je započeta i gradnja samostana. Uz crkvu, koja ni do danas nije u potpunosti dovršena, smjestio se samostan, kojega su od 1960. godine preuzeli isusovci. Pri dnu crkve je lurdska spilja iz 1942. godine, a do nje oltar Majke Božje Trsatske, podignut u vrijeme kad su politički razlozi otežavali odlazak na Trsat.

S početkom 20. stoljeća, u Opatiji vladaju općinski načelnik Andrija Stanger i predstojnik ''kurkomisije'' Julius Glax. Opatija je u to vrijeme postala lječilište europskog glasa, s manje-više vrhunski riješenom infrastrukturom. Posjećivali su ovaj gradić desetine tisuća gostiju različitih društvenih profila i zanimanja. Tako su u Opatiju još tada dolazili umjetnici, znanstvenici i državni vladari, te svi drugi gosti – njih na desetine tisuća.

Kako ne bi zaostala u trci s ugostiteljskim potrebama, inicijativu za gradnju velike, reprezentativne katoličke crkve dao je bivši bečki ministar-predsjednik i opatijski općinski zastupnik barun Franz von Reyer. Barun se sa svojom ženom, Irenom Leitgeb iz Beča u Opatiju doselio oko 1883. godine i zadužio svoju novu domovinu gradnjom škole za djevojčice, ceste i lazareta u Voloskom. Crkva je dograđena, ali ni danas nije u potpunosti završena. Ipak, svojom ljepotom krasi ovaj gradić, i pozivnica je za mnoge goste da dođu u Opatiju i razgledaju bogatu povijest ovoga kraja.

Najsvečanije se slavi blagdan Navještenja (25. ožujka) i dan Gospe Lurdske (11. veljače).

---