Puni naziv Crkve je Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i svetog Peregrina, đakona i mučenika. Stara župna crkva koja je također posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije se nalazila na istom mjestu, samo je bila okrenuta u smjeru  istok – zapad a njezino najstarije spominjanje je u 14 stoljeću. Crkva je teško oštećena u 18. stoljeću pa je odlučeno da se postojeća crkva sruši i na tom mjestu sagradi veća crkva. Projekt nove crkve je izradio arhitekt Filippo Dongetti, a gradili su je Antionio Centenari i Aurelio Alessandri.


Pisani tragovi o župi Umag potječu još iz davne 929. godine. Točan datum osnivanja župe ipak nije poznat, ali znamo da je župa Umag na samim početcima bila u sklopu Tršćanske biskupije.

Crkva osebujnog imena i danas krasi ovaj grad, pa ćemo je predstaviti u par redaka teksta. Osim teksta, u ovoj objavi smo se potrudili postaviti i neke fotografije, pa možete uživati u građevini baroknog stila koja je izgrađena 1757. godine.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i svetog Peregrina, đakona i mučenika

Već smo spomenuli da nam pisani dokazi dolaze iz 929. godine, ali nemamo jasnih tragova koji bi kazali kada je osnovana župa Umag. Župa Umag u početku je bila u sklopu Tršćanske biskupije, zatim neko vrijeme Novigradske, te opet Tršćanske. U vrijeme nakon Drugog svjetskog rata župa Umag je bila u sastavu Apostolske administrature Pazin, ali je u godinama koje su uslijedile pripala Porečkoj i Pulskoj biskupiji. Sve od 1977. godine ova župa pripada Porečkoj i Pulskoj biskupiji, ujedinjenjem cjelokupne Crkve u hrvatskoj Istri.

Nova župna Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i svetom Peregrinu đakonu i mučeniku, nalazi se na istom mjestu gdje se nekada nalazila stara Crkva. Prvo spominjane crkve seže do u 14. stoljeće, pa onda imamo zapise iz 1426. godine, kada ovamo dolazi tršćanski biskup Marino de Cernotti zbog neprilika u Trstu. Znamo da je za nevremena 1651. godine crkva bila jako oštećena, pa je u 18. stoljeću došla i odluka da se crkva sruši do temelja i da se na istom mjestu sagradi veća i ljepša. Projekt je izgradio arhitekt Filippo Dongetti, a gradili su je Aurelio Alessandri i Antionio Centenari.

Nova je crkva izgrađena 1757. godine, a posvetio ju je biskup Petazzi 1760. godine, iako pročelje crkve nije bilo dovršeno.

Crkvu danas možemo opisati kao prelijepu građevinu baroknog stila, sa zvonikom koji ide u vis 33 metra.

Danas je ovo i najznačajnija građevina u Umagu, koja zajedno sa svojim odvojenim zvonikom venecijanskog stila iz 15. stoljeća čini središte grada. Prelijepa unutrašnjost crkve zadivit će svakoga tko dođe da ju posjeti. Crkva je jednobrodna sa 6 udubina – kapela u kojima su smješteni oltari. Svi su mramorni iz vremena gradnje crkve, baroknog stila, osim novog mramornog u svetištu, okrenutog prema narodu iz 1994. godine.

Lijepi glavni oltar ukrašen je sa svetohraništem, tronetom i kamenim kipovima sv. Peregrina, zaštitnika župe i sv. Nicefora, pićanskog biskupa, suzaštitnika župe. Kipovi su djelo priznatog kipara Antonia Bossa (1780 – 1845).

Prvi oltar s lijeve strane od ulazu crkvu je oltar krštenja Isusova. Jako stara slika na platnu nepoznatog je autora iz Palmine škole. Tu su ostaci i nekadašnje krstionice. Drugi oltar je oltar svete Obitelji sa slikom na platnu koju je izradio 1899. godine G. B. Crevatin iz Trsta. Treći oltar s lijeve strane je oltar sv. Nikole, sa sv. Josipom s Djetetom Isusom u naručju i sv. Antunom Padovanskim. Podno slike nalazi se još jedna umjetnina - panoramski prikaz Umaga. Tu sliku izradio je 1895. godine vodnjanski slikar Pietro Marchesi.

Prvi oltar s desne strane je oltar svetog Križa s prekrasnim impozantnim drvenim Raspelom iz godine 1600. Drugi oltar je oltar Srca Isusova sa slikom na platnu, koji predstavlja Isusa koji se prikazuje sv. Mariji Margareti Alacoque. To je djelo koparskog slikara Bartolomea Gianellia s kraja 19. stoljeća. Treći oltar je oltar Majke Božje Žalosne, jer se na njemu čuva drveni kip Majke Božje, koja je srušena 1954.godine.

Na ulazu u crkvu s desne strane ugrađen je kameni reljef sv. Peregrina. Visoko na desnom zidu lađe nalazi se lijepi venecijanski triptih u drvu s likovima svetaca iz 15. stoljeća. To je samo dio starog drvenog oltara iz prijašnje crkve. Nasuprot triptihu, s lijeve strane, visoko na zidu nalazi se drvena propovjedaonica.

Pjevalište s orguljama izradio je 1776. godine Francesco Dazzi, a nalazi se iznad samog ulaza u crkvu. Na dva bočna noseća stupa pjevališta postavljene su škropionice za blagoslovljenu vodu. S desne strane je kamena škropionica iz bivše crkve Majke Božje Žalosne, a s lijeve strane je velika prava školjka koja je poklonjena crkvi 1986.godine. Zidovi lađe su ukrašeni s 12 slika na platnu iz vremena gradnje crkve. Slike su različitih veličina i postavljene u dva reda. Uz slike crkva posjeduje još dosta vrijednih kipova, monstranca, ciborija, kaleža i sličnih sakralnih i umjetničkih predmeta.

Svakako dođite posjetiti crkvu u Umagu, da se divite ljepoti baroknog perioda koja je ostala sačuvana sve do danas. Pogledajte i proučite povijest Umaga, i posvjedočite zbog čega je ova crkva, zajedno sa svojim zvonikom, i danas najznačajnija građevina ovog prelijepog grada na našoj obali.

Da bi barem u nekoj mjeri dočarali ljepotu crkve, u nastavku možete pogledati fotografije koje smo posebno izdvojili za vas. Pogledajte slike crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Peregrina.

Nadamo se da ćete uživati u njima, te da će vam dati razloga da posjetite Umag i dođete razgledati ovu crkvu.
 

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Peregrina slike

---