Nije tajna da je Dubrovnik perjanica i najljepši grad u republici Hrvatskoj, najpoznatiji po svojim zidina i brojnim povijesnim crkvama i utvrdama zbog čega ga svake godine posjeti više od milijun turista. Za primjer u 2018. Dubrovnik je posjetilo više od 1,2 milijuna gostiju.
Najpoznatije aktivnosti u Dubrovniku su šetnja po zidinama, istraživanje starog grada, posjet žičarom na brdo Srđ, posjed obližnjem otoka Lokrum i samostana koji se nalazi na njemu, Game of Thrones tura, posjet poznatim Dubrovačkim plažama kao što su Sveti Jakov, Banje, Copacabana i druge aktivnosti.No nije samo Dubrovnik lijep, i okolica ima svojih aduta, a mjesto koje svakako vrijedi posjetiti ako ste u okolici Dubrovnika je Nacionalni park Mljet.
Otok Mljet je najveći otok dubrovačkog arhipelaga, a na zapadnom dijelu otoka se nalazi Nacionalni park Mljet.Od Dubrovnika do Mljeta redovno plovi Državna brzobrodska linija broj 9807 Dubrovnik - Luka Šipanska - Sobra (Mljet) - Polače (Mljet) - Korčula - Ubli (Lastovo). Više na linku http://www.gv-line.hr/raspored.php?linija=3Nacionalni park Mljet proglašen je 11. studenog 1960. godine, i svojom površinom obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, i okolni dio mora.
NP Mljet predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Park svojom površinom obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta. Granice parka sežu od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastavu nacionalnog parka nalaze se i neka naselja: Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštanskim uredom i upravom nacionalnog parka) te Pomena (mjesto s jedinim hotelom na otoku).Veliko jezero zapravo je zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem. Nastao je potapanjem kraškog polja. Veliko jezero ima površinu od gotovo kilometar i pol (1,45) kvadratna kilometra, a najveća mu je dužina 2,5 kilometra, a širina 1 kilometar. Jezero je dosta duboko, sa najdubljom točkom od 46 metara. Kako smo već spomenuli, Veliko se jezero spaja s otvorenim morem jednim dosta dugim i širokim kanalom. Na mjestu gdje se jezero spaja sa morem nalazi se Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal, odakle se dalje spaja s otvorenim morem. U blizini mosta možete vidjeti stari benediktinski mlin, kojeg je pokretala struja, i služio je za proizvodnju soli – zbog čega je mjesto Soline i dobilo ime. Zanimljivo je spomenuti kako je Veliki most bio namjerno srušen 1958. godina – kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao ući u jezero sa svojom jahtom.
Osim Velikog jezera, na otoku se nalazi i Malo jezero, na sjeverozapadnom dijelu velikog jezera. Dva jezera su spojena kanalom dugim 30 metara, koji je dubok do najviše pola metra. Kanal se nalazi na mjestu koje se zove Mali most. Površina Malog jezera iznosi 0,25 četvornih kilometara, a najveća mu je dubina 29 metara. More se u Malom jezeru slabo izmjenjuje pa ono ima svojstvo lagune.
Sljedeći najbliži nacionalni park Dubrovniku iz Hrvatske je NP Krka koji, složit će te se i nije tako blizu, udaljen je oko 250 kilometara prema sjeveru. Slike i video ovog prekrasnog parka u blizini gradića Skradina vas možda ipak navedu na malo dalji put.
Nacionalni park Krka, poznat po veličanstvenim slapovima, smješten je u blizini Skradina na području Šibensko-kninske županije. Drugi najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj turistima ima za ponuditi brojne vrijednosti, od iznimno sačuvane prirode i predivnog krajolika do kulturnih znamenitosti i aktivnog odmora. Ukoliko ste ljubitelj prirode ili pak volite istraživati kulturu lokalnog stanovništva, NP Krka je idealna destinacija za vas. Najduži slapovi rijeke Krke pod nazivom Skradinski buk su vjerojatno glavni razlog vašeg posjeta ovom nacionalnom parku. S preko 17 stepnica i ukupnom visinskom razlikom od 45 m, Skradinski buk opravdava svoju titulu najljepše prirodne ljepote u Hrvatskoj. U podnožju Skradinskog buka je omogućeno kupanje, pa se možete rashladiti nakon dugog razgledavanja Krke koja zaista ima brojne stvari koje se ne smiju propustiti. Jedna od tih stvari je i etno selo u kojem možete vidjeti kamene vodenice iz 19. stoljeća te brojne predmete koje je u prošlosti koristilo lokalno stanovništvo.
Iako nije Nacionalni park, park prirode Biokovo je svakako vrijedan posjete ako ste ljubitelji prirode. Udaljenost od Dubrovnika je nekih 150 kilometara prema sjeveru što je dosta manje od NP Krke i pruža potpuno drugačiji vid rekreacije, posebno ako ste ljubitelji planinarenja i boravka u prirodi.Potrebno je spomenuti da je parkom (Biokovo) proglašeno 1981. godine, sa ukupnom površinom od skoro 200 kvadratnih kilometara. Najviši vrh u parku (ovog planinskog masiva) je Sveti Jure, sa nadmorskom visinom od 1762 metra. Vrh Sveti Jure je ujedno i najviši vrh planine Biokovo, te je treći najviši vrh u Hrvatskoj.
Park prirode Biokovo na godinu posjeti negdje oko 50 000 turista. Park je posebno zanimljiv ljubiteljima prirode, pustolovima, te naravno istraživačima, biolozima i drugim grupama zanimanja koja se bave sličnim vrstama istraživanja. Biokovo je prirodna sredina u kojoj svjedočimo evoluciji i pojavi biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo sresti nigdje drugdje.
Sama planina nalazi se tik uz more, i zapravo radi jednu prirodnu barijeru jadranske klime, i kontinentalnih klimatskih promjena. Glavno obilježje planine je njezina impozantna visina i strmo uzdizanje s obalne strane. Tek krajnji dio planine, odnosno podnožje s visinom od oko 300 metara ima blagi pad prema moru, i na tom su se dijelu razvila mnoga mjesta, koja su danas značajna za cjelokupni ljetni turizam u Hrvatskoj.
Nacionalni park Mljet iz Dubrovnika
Otok Mljet je najveći otok dubrovačkog arhipelaga, a na zapadnom dijelu otoka se nalazi Nacionalni park Mljet.Od Dubrovnika do Mljeta redovno plovi Državna brzobrodska linija broj 9807 Dubrovnik - Luka Šipanska - Sobra (Mljet) - Polače (Mljet) - Korčula - Ubli (Lastovo). Više na linku http://www.gv-line.hr/raspored.php?linija=3Nacionalni park Mljet proglašen je 11. studenog 1960. godine, i svojom površinom obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, i okolni dio mora.
NP Mljet predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Park svojom površinom obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta. Granice parka sežu od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastavu nacionalnog parka nalaze se i neka naselja: Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštanskim uredom i upravom nacionalnog parka) te Pomena (mjesto s jedinim hotelom na otoku).Veliko jezero zapravo je zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem. Nastao je potapanjem kraškog polja. Veliko jezero ima površinu od gotovo kilometar i pol (1,45) kvadratna kilometra, a najveća mu je dužina 2,5 kilometra, a širina 1 kilometar. Jezero je dosta duboko, sa najdubljom točkom od 46 metara. Kako smo već spomenuli, Veliko se jezero spaja s otvorenim morem jednim dosta dugim i širokim kanalom. Na mjestu gdje se jezero spaja sa morem nalazi se Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal, odakle se dalje spaja s otvorenim morem. U blizini mosta možete vidjeti stari benediktinski mlin, kojeg je pokretala struja, i služio je za proizvodnju soli – zbog čega je mjesto Soline i dobilo ime. Zanimljivo je spomenuti kako je Veliki most bio namjerno srušen 1958. godina – kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao ući u jezero sa svojom jahtom.
Osim Velikog jezera, na otoku se nalazi i Malo jezero, na sjeverozapadnom dijelu velikog jezera. Dva jezera su spojena kanalom dugim 30 metara, koji je dubok do najviše pola metra. Kanal se nalazi na mjestu koje se zove Mali most. Površina Malog jezera iznosi 0,25 četvornih kilometara, a najveća mu je dubina 29 metara. More se u Malom jezeru slabo izmjenjuje pa ono ima svojstvo lagune.
Nacionalni park Krka
Sljedeći najbliži nacionalni park Dubrovniku iz Hrvatske je NP Krka koji, složit će te se i nije tako blizu, udaljen je oko 250 kilometara prema sjeveru. Slike i video ovog prekrasnog parka u blizini gradića Skradina vas možda ipak navedu na malo dalji put.
Nacionalni park Krka, poznat po veličanstvenim slapovima, smješten je u blizini Skradina na području Šibensko-kninske županije. Drugi najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj turistima ima za ponuditi brojne vrijednosti, od iznimno sačuvane prirode i predivnog krajolika do kulturnih znamenitosti i aktivnog odmora. Ukoliko ste ljubitelj prirode ili pak volite istraživati kulturu lokalnog stanovništva, NP Krka je idealna destinacija za vas. Najduži slapovi rijeke Krke pod nazivom Skradinski buk su vjerojatno glavni razlog vašeg posjeta ovom nacionalnom parku. S preko 17 stepnica i ukupnom visinskom razlikom od 45 m, Skradinski buk opravdava svoju titulu najljepše prirodne ljepote u Hrvatskoj. U podnožju Skradinskog buka je omogućeno kupanje, pa se možete rashladiti nakon dugog razgledavanja Krke koja zaista ima brojne stvari koje se ne smiju propustiti. Jedna od tih stvari je i etno selo u kojem možete vidjeti kamene vodenice iz 19. stoljeća te brojne predmete koje je u prošlosti koristilo lokalno stanovništvo.
Park prirode Biokovo
Iako nije Nacionalni park, park prirode Biokovo je svakako vrijedan posjete ako ste ljubitelji prirode. Udaljenost od Dubrovnika je nekih 150 kilometara prema sjeveru što je dosta manje od NP Krke i pruža potpuno drugačiji vid rekreacije, posebno ako ste ljubitelji planinarenja i boravka u prirodi.Potrebno je spomenuti da je parkom (Biokovo) proglašeno 1981. godine, sa ukupnom površinom od skoro 200 kvadratnih kilometara. Najviši vrh u parku (ovog planinskog masiva) je Sveti Jure, sa nadmorskom visinom od 1762 metra. Vrh Sveti Jure je ujedno i najviši vrh planine Biokovo, te je treći najviši vrh u Hrvatskoj.
Park prirode Biokovo na godinu posjeti negdje oko 50 000 turista. Park je posebno zanimljiv ljubiteljima prirode, pustolovima, te naravno istraživačima, biolozima i drugim grupama zanimanja koja se bave sličnim vrstama istraživanja. Biokovo je prirodna sredina u kojoj svjedočimo evoluciji i pojavi biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo sresti nigdje drugdje.
Sama planina nalazi se tik uz more, i zapravo radi jednu prirodnu barijeru jadranske klime, i kontinentalnih klimatskih promjena. Glavno obilježje planine je njezina impozantna visina i strmo uzdizanje s obalne strane. Tek krajnji dio planine, odnosno podnožje s visinom od oko 300 metara ima blagi pad prema moru, i na tom su se dijelu razvila mnoga mjesta, koja su danas značajna za cjelokupni ljetni turizam u Hrvatskoj.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
