Marjan je brdo u Splitu, koje svojim oblikom tvori poluotok. Na Marjanu se nalazi park šuma smještena na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, a podno Marjana, istočno, nalazi se grad Split.
Samo brdo ima visinu od 178 metara, a najviši vrh mu se zove Telegrin. Ime Telegrin dolazi iz Napoleonovog doba, jer se na vrhu Marjana nalazila stara brzojavna postaja. Marjan je nedjeljiv od Splita i splitskog poluotoka i pruža se od Marmontove ulice prema zapadu. Dužina brda iznosi nekih 3,5 km, a najveća širina 1,5 km. S južne strane na Marjanu je poluotok Sustipan, koji zatvara zajedno s Marjanom gradsku luku. Prirodna pozicija brda je prirodni valobran Kaštelanskom zaljevu. Površina Marjana je oko 340 ha, od čega je polovica pokrivena borovom šumom.
Zbog svoje prirodne ljepote, i raznolikosti, Marjan je 1964. godine proglašen park-šumom. Time je brdo u Splitu postalo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.
Prvi put se ime Marjan spominje u prvoj polovici osmog stoljeća kao Marianum. Ipak, tijekom godina se ime mijenjalo, pa su poznata imena Marulianus, Mergnanus, Murnanus, Marnanus, Murnano, Marnano, Mergnano, Mernjan, Marglian, Mirgnan i Megnan.
Današnji naziv je nastao u 19. stoljeću izmjenom starijeg oblika Merjan koji je danas još očuvan kod starijih Splićana.
Već smo napisali, ali da ukratko uokvirimo priču o Marjanu. Dakle, Marjan je brdo koje nadvisuje Split, s najvišim vrhom od 178 metara. Oduvijek je Marjan bio najupečatljiviji dio slike Splita. Rijetko je moguće doživjeti takav sklad prirode i urbanizma. S jedna strane imamo gusto naseljeni grad u punom svom sjaju, a s druge poluotok gotovo netaknute prirode.
Nazivaju ga često i Sveto brdo, zbog činjenice da skriva mnoge spomenike sakralne, ali i profane arhitekture. Spomenici su danas sljubljeni sa prirodnim ljepotama, čineći tako jednu simbiozu srastanja povijesnog djelovanja i prirodne aktivnosti.
Na Marjan dolaze mnogi zaljubljenici u prirodu. Na brdo se možete penjati direktno s predivne i nadaleko poznate splitske rive. To posjetiteljima otvara mogućnost da sa bilo kojeg kraja svijeta dožive osjećaj ljepote ove park-šume, svježeg zraka, ali i zapanjujućeg pogleda na Split i otoke. Na Marjanu se nalazi i nekoliko vidikovaca koji će upotpuniti doživljaj i pružiti prelijepi pogled na određene dijelove Splita i mora koje okružuje ovaj prelijepi grad.
Šetači će zasigurno uživati na Marjanu. Šetnice su uređene baš za njih i tu namjenu. Marjanom svake godine prošeće veliki broj gostiju svih uzrasta, kako rekreativaca tako i profesionalnih sportaša.
Marjan je dio nezamjenjivih razglednica ovoga grada i mjesto s kojeg možete doživjeti Split u svom njegovom sjaju. Ako posjetite Marjan doživjet ćete potpuno atipične uspomene iz jednog gusto naseljenog i turistički napučenog grada.
Na području Marjana se nalazi znatan broj crkvica, a neke od njih su zaista stare i vrijedan su arheološki fundus.
Samo područje Splitskog poluotoka ima 40 sakralnih objekata, a uokolo Marjanskog poluotoka je 12 crkava.
Spomenut ćemo neke od crkava na Marjanu, pa krenimo sa crkvom Gospe od Sedam žalosti. Ova crkva se nalazi na južnoj strani Marjana, a izgrađena je u 15. stoljeću. Na punti Marjana, kako se lokalno naziva krajnji zapadni rt, druga je crkvica, Sv. Jurja. Crkva sv. Jurja stoji na Marjanu još od 9. stoljeća. Nešto zapadnije i više, pod okomitim liticama smještena je crkvica Sv. Jere, građena u drugoj polovici 15. stoljeća. U ovoj crkvi se nalazi reljef Sv. Jeronima kojeg je napravio kipar Andrija Aleši. U blizini crkvice nalazi se Pustinjačka špilja u kojoj je navodno prebivao i Sv. Jeronim. Pored svih spomenutih crkvi, na južnoj strani, malo dalje prema istoku nalazi se crkvica Betlem, koja je građena u 14. stoljeću, ali je kasnije pregrađivana i nadograđivana. Jako je lijepa i crkva sv. Nikole, koja se nalazi na Vidilici.
Na sjevernoj strani Marjana nalazi se crkva Gospe od Spinuta. Za ovu crkvu se smatra da je izgrađena u ranokršćanskom razdoblju, ali danas ima sve odlike kasnije pregradnje koja se dogodila u doba romanike. U uvali Bene, na Marjanu se nalazila starohrvatska crkvica sv. Benedikta. Danas je ova crkva ruševna, ali i dalje stoji tu kao pokazatelj jednog povijesnog razdoblja grada Splita. Njeni ostatci su pronađeni 2002. godine. Bila je građena u predromaničkom stilu, a datira ju se u 9.-11. stoljeća.
Postoje mnogi pisani dokazi i o drugim crkvicama, ali su one tijekom vremena porušene, te su se izgubili materijalni tragovi njihovog postojanja. Kako god bilo, Marjan vrijedi posjetiti jer zaista imate što vidjeti. Ovdje će se dobro osjećati ljubitelji prirode, ali i arheolozi amateri te osobe koje vole povijest i povijesne ostavštine.
Malo tko će danas znati da je Marjan dugo vremena bio utočište pustinjaka. Ipak, to je činjenica i povjesničari su upoznati s tim. O tome govori i Perislav Petrić u svom feljtonu, objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji od 6. do 11. svibnja 2003. godine. Citiramo taj kratki natpis:
"U današnjoj pećini sv. Jere bio je stari oratorij sv. Cirijaka in spelunca, in grotta, kako zabilježi Toma Arciđakon. Uz oratorij je zabilježen podatak da bijaše u liticama brda Kirijelejson, nadalje ovaj naziv je identičan sa sv. Cirijakom. I špilja zapadnije u vertikalnoj stijeni, pregrađena od Karepića 1523. godine, bijaše eremitaža. Za pustinjake ili eremite po Marjanu nadbiskup Cosmi krajem 17. stoljeća navodi da su čuvari i sakristani marjanskih crkava"
Na samom Marjanu, danas aktivno djeluje nekoliko važnih ustanova. Neke od njih su poznate diljem svijeta, dok su neke na usluzi osobama koje dođu na Marjan. Na punti Marjana djeluje Institut za oceanografiju i ribarstvo utemeljen davne 1930. godine. Na samom brdu se nalazi Prirodoslovni muzej, u sklopu kojeg radi i zoološki vrt. Osnovan je 1924. godine. Marjan je obogaćen i Meteorološkim opservatorijem koji tu stoji od 1926. godine. Najmlađi od svih jest MEDILS, Mediteranski institut za istraživanje života, koji djeluje s južne strane Marjana, u vili Dalmacija, takozvanoj Titovoj vili.
Šetnja Marjanom ili trčanje po Marjanu je jedna od omiljenih zabava stanovnika Splita. Ipak, takva rekreacija nije rezervirana isključivo za domaće stanovništvo. Dapače, domaćini će vas rado uputiti prema Marjanu i pokazati vam najbolje rute za šetnju ovim brdom. Šetnja obično započinje na Marjanskim vratima ukoliko se šeće ravnim predjelom ili na prvoj vidilici odakle se može popeti prema zoološkom vrtu ili prema Telegrinu.
Ako šećete sjevernim dijelom, onda će vaš put započeti na sjevernim vratima, odakle se može šetati cestom ili uređenom trim stazom. U obje inačice, prolazi se kraj prve, druge i treće vode, da bi se nakon 1800 m stiglo na jedino pravo odmorište na ovom putu, a to je uvala Sv. Benedikta ili popularnije po splitski Bene. U malenoj uvali na putu se nalazi ugostiteljski objekt, nekoliko sportskih terena i nekoliko sprava za igru najmlađih. Tijekom ljeta u uvali se nalazi i tobogan za spuštanje u more, što je dovoljan razlog da u ljetnim mjesecima uvala bude prepuna kupača. Ipak, ako ste i dalje za šetnju, onda predlažemo da nastavite dalje, cestom prema krajnjem rtu Marjana, u duljini od oko jednog kilometra. Na svom putu proći ćete pored napuštene mornaričke postaje za demagnetizaciju, koja je još u vlasništvu vojske.
Šetnja južnim obroncima Marjana obično počinje na prvoj vidilici, koja se nalazi na vrhu ulice Nazorov prilaz. S te točke možete se uspeti do druge vidilice velikom betoniranom uzbrdicom ili stepenicama. Na samom početku, odmah kod Vidilice, sjeverno od šetališta se nalazi staro Židovsko groblje. Na drugoj vidilici smještena je crkvica Sv. Nikole. Nakon toga se put nastavlja prema Sedlu, a tu se može vidjeti i ploča s stihovima Luke Botića. Od Sedla, put južnim obroncima nastavlja Marangunićevim šetalištem, pored crkve sv. Jere i pustinjačkih naseobina spušta do rampe pored Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Podno Marjana su i plaže i uvale, omiljena kupališta brojnim Splićanima. Plaže na Marjanu su lijepe, čiste i rado posjećene. Neke od njih su plaža Ježinac, Zvončac, Kašjuni, plaža Bene i druge.
Zbog svoje prirodne ljepote, i raznolikosti, Marjan je 1964. godine proglašen park-šumom. Time je brdo u Splitu postalo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.
Prvi put se ime Marjan spominje u prvoj polovici osmog stoljeća kao Marianum. Ipak, tijekom godina se ime mijenjalo, pa su poznata imena Marulianus, Mergnanus, Murnanus, Marnanus, Murnano, Marnano, Mergnano, Mernjan, Marglian, Mirgnan i Megnan.Današnji naziv je nastao u 19. stoljeću izmjenom starijeg oblika Merjan koji je danas još očuvan kod starijih Splićana.
Ukratko o brdu Marjan u Splitu
Već smo napisali, ali da ukratko uokvirimo priču o Marjanu. Dakle, Marjan je brdo koje nadvisuje Split, s najvišim vrhom od 178 metara. Oduvijek je Marjan bio najupečatljiviji dio slike Splita. Rijetko je moguće doživjeti takav sklad prirode i urbanizma. S jedna strane imamo gusto naseljeni grad u punom svom sjaju, a s druge poluotok gotovo netaknute prirode.
Nazivaju ga često i Sveto brdo, zbog činjenice da skriva mnoge spomenike sakralne, ali i profane arhitekture. Spomenici su danas sljubljeni sa prirodnim ljepotama, čineći tako jednu simbiozu srastanja povijesnog djelovanja i prirodne aktivnosti.Na Marjan dolaze mnogi zaljubljenici u prirodu. Na brdo se možete penjati direktno s predivne i nadaleko poznate splitske rive. To posjetiteljima otvara mogućnost da sa bilo kojeg kraja svijeta dožive osjećaj ljepote ove park-šume, svježeg zraka, ali i zapanjujućeg pogleda na Split i otoke. Na Marjanu se nalazi i nekoliko vidikovaca koji će upotpuniti doživljaj i pružiti prelijepi pogled na određene dijelove Splita i mora koje okružuje ovaj prelijepi grad.
Šetači će zasigurno uživati na Marjanu. Šetnice su uređene baš za njih i tu namjenu. Marjanom svake godine prošeće veliki broj gostiju svih uzrasta, kako rekreativaca tako i profesionalnih sportaša.
Marjan je dio nezamjenjivih razglednica ovoga grada i mjesto s kojeg možete doživjeti Split u svom njegovom sjaju. Ako posjetite Marjan doživjet ćete potpuno atipične uspomene iz jednog gusto naseljenog i turistički napučenog grada.
Što možete vidjeti na Marjanu
Na području Marjana se nalazi znatan broj crkvica, a neke od njih su zaista stare i vrijedan su arheološki fundus.
Samo područje Splitskog poluotoka ima 40 sakralnih objekata, a uokolo Marjanskog poluotoka je 12 crkava.
Spomenut ćemo neke od crkava na Marjanu, pa krenimo sa crkvom Gospe od Sedam žalosti. Ova crkva se nalazi na južnoj strani Marjana, a izgrađena je u 15. stoljeću. Na punti Marjana, kako se lokalno naziva krajnji zapadni rt, druga je crkvica, Sv. Jurja. Crkva sv. Jurja stoji na Marjanu još od 9. stoljeća. Nešto zapadnije i više, pod okomitim liticama smještena je crkvica Sv. Jere, građena u drugoj polovici 15. stoljeća. U ovoj crkvi se nalazi reljef Sv. Jeronima kojeg je napravio kipar Andrija Aleši. U blizini crkvice nalazi se Pustinjačka špilja u kojoj je navodno prebivao i Sv. Jeronim. Pored svih spomenutih crkvi, na južnoj strani, malo dalje prema istoku nalazi se crkvica Betlem, koja je građena u 14. stoljeću, ali je kasnije pregrađivana i nadograđivana. Jako je lijepa i crkva sv. Nikole, koja se nalazi na Vidilici.
Na sjevernoj strani Marjana nalazi se crkva Gospe od Spinuta. Za ovu crkvu se smatra da je izgrađena u ranokršćanskom razdoblju, ali danas ima sve odlike kasnije pregradnje koja se dogodila u doba romanike. U uvali Bene, na Marjanu se nalazila starohrvatska crkvica sv. Benedikta. Danas je ova crkva ruševna, ali i dalje stoji tu kao pokazatelj jednog povijesnog razdoblja grada Splita. Njeni ostatci su pronađeni 2002. godine. Bila je građena u predromaničkom stilu, a datira ju se u 9.-11. stoljeća.
Postoje mnogi pisani dokazi i o drugim crkvicama, ali su one tijekom vremena porušene, te su se izgubili materijalni tragovi njihovog postojanja. Kako god bilo, Marjan vrijedi posjetiti jer zaista imate što vidjeti. Ovdje će se dobro osjećati ljubitelji prirode, ali i arheolozi amateri te osobe koje vole povijest i povijesne ostavštine.
Povijesne zanimljivosti Marjana
Malo tko će danas znati da je Marjan dugo vremena bio utočište pustinjaka. Ipak, to je činjenica i povjesničari su upoznati s tim. O tome govori i Perislav Petrić u svom feljtonu, objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji od 6. do 11. svibnja 2003. godine. Citiramo taj kratki natpis:
"U današnjoj pećini sv. Jere bio je stari oratorij sv. Cirijaka in spelunca, in grotta, kako zabilježi Toma Arciđakon. Uz oratorij je zabilježen podatak da bijaše u liticama brda Kirijelejson, nadalje ovaj naziv je identičan sa sv. Cirijakom. I špilja zapadnije u vertikalnoj stijeni, pregrađena od Karepića 1523. godine, bijaše eremitaža. Za pustinjake ili eremite po Marjanu nadbiskup Cosmi krajem 17. stoljeća navodi da su čuvari i sakristani marjanskih crkava"
Ustanove na Marjanu
Na samom Marjanu, danas aktivno djeluje nekoliko važnih ustanova. Neke od njih su poznate diljem svijeta, dok su neke na usluzi osobama koje dođu na Marjan. Na punti Marjana djeluje Institut za oceanografiju i ribarstvo utemeljen davne 1930. godine. Na samom brdu se nalazi Prirodoslovni muzej, u sklopu kojeg radi i zoološki vrt. Osnovan je 1924. godine. Marjan je obogaćen i Meteorološkim opservatorijem koji tu stoji od 1926. godine. Najmlađi od svih jest MEDILS, Mediteranski institut za istraživanje života, koji djeluje s južne strane Marjana, u vili Dalmacija, takozvanoj Titovoj vili.
Šetnja Marjanom kao poseban doživljaj za turiste i Splićane
Šetnja Marjanom ili trčanje po Marjanu je jedna od omiljenih zabava stanovnika Splita. Ipak, takva rekreacija nije rezervirana isključivo za domaće stanovništvo. Dapače, domaćini će vas rado uputiti prema Marjanu i pokazati vam najbolje rute za šetnju ovim brdom. Šetnja obično započinje na Marjanskim vratima ukoliko se šeće ravnim predjelom ili na prvoj vidilici odakle se može popeti prema zoološkom vrtu ili prema Telegrinu.
Ako šećete sjevernim dijelom, onda će vaš put započeti na sjevernim vratima, odakle se može šetati cestom ili uređenom trim stazom. U obje inačice, prolazi se kraj prve, druge i treće vode, da bi se nakon 1800 m stiglo na jedino pravo odmorište na ovom putu, a to je uvala Sv. Benedikta ili popularnije po splitski Bene. U malenoj uvali na putu se nalazi ugostiteljski objekt, nekoliko sportskih terena i nekoliko sprava za igru najmlađih. Tijekom ljeta u uvali se nalazi i tobogan za spuštanje u more, što je dovoljan razlog da u ljetnim mjesecima uvala bude prepuna kupača. Ipak, ako ste i dalje za šetnju, onda predlažemo da nastavite dalje, cestom prema krajnjem rtu Marjana, u duljini od oko jednog kilometra. Na svom putu proći ćete pored napuštene mornaričke postaje za demagnetizaciju, koja je još u vlasništvu vojske.Šetnja južnim obroncima Marjana obično počinje na prvoj vidilici, koja se nalazi na vrhu ulice Nazorov prilaz. S te točke možete se uspeti do druge vidilice velikom betoniranom uzbrdicom ili stepenicama. Na samom početku, odmah kod Vidilice, sjeverno od šetališta se nalazi staro Židovsko groblje. Na drugoj vidilici smještena je crkvica Sv. Nikole. Nakon toga se put nastavlja prema Sedlu, a tu se može vidjeti i ploča s stihovima Luke Botića. Od Sedla, put južnim obroncima nastavlja Marangunićevim šetalištem, pored crkve sv. Jere i pustinjačkih naseobina spušta do rampe pored Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Podno Marjana su i plaže i uvale, omiljena kupališta brojnim Splićanima. Plaže na Marjanu su lijepe, čiste i rado posjećene. Neke od njih su plaža Ježinac, Zvončac, Kašjuni, plaža Bene i druge.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
