Tvrđava svetog Mihovila još je jedna od mnogobrojnih šibenskih građevina koje vrijedi posjetiti. Povijesni je to spomenik i podsjeća nas na vremena kroz koja je grad prolazio.
Tvrđava svete Ane bio je naziv od 16. do kraja 20. st., da bi se kasnije preimenovala u tvrđavu sv. Mihovila, početkom 90-tih godina.
Tvrđava se uzdiže na vrhu stare gradske aglomeracije, na kamenoj uzvisini 60 metara iznad mora. Kroz svoju burnu povijest često je mijenjala ime. Ova tvrđava ima značajnu ulogu i svojevrsni je epicentar Šibenika. Na tom su mjestu pronađeni najstariji dokazi postojanja civilizacije na šibenskom prostoru.
Današnji Šibenik započeo je svoj život najprije kao plemenska hrvatska utvrda - castrum - nakon što su se Hrvati u velikoj seobi spustili do jadranskih obala i odlučili ostati tu. Prvi doseljenici su počeli graditi prirodne luke na ušću rijeke Krke, a na liticama utvrde i kaštele, podno kojih je na obroncima prema moru izgrađuje gradsko naselje. Danas ta naselja poznajemo kao Gorica i Dolac.
Castrum se prvi put spominje godine 998. Izgrađen je radi kontrole i obrane ulaska u šibenski zaljev i kanjon rijeke Krke. Trebamo se podsjetiti da je Krka plovna rijeka, barem do starog antičkog grada Skradina, pa je obrana već tada bila od velikog značaja. Kroz povijest je tvrđava svetog Mihovila bila dominantna točka Šibenskog fortifikacijskog sustava. Prvotno izdanje je vremenom nadograđivano, pa je sama tvrđava postajala suvremena za svoje doba. Rušena je i ponovno izgrađena, a u srednjem vijeku je dobila svoju konačnu formu.
Danas se promatra kao kompleks funkcionalno povezanih dijelova: Kaštela, pred-prostora uz južnu i istočnu stranu kaštela, barbakana na zapadnoj i sjevernoj strani te “dvostrukih bedema” koji sada zauzimaju površinu od 2.600 kvadratnih metara.
Tvrđava sv. Mihovila podignuta je na ušću rijeke Krke u more. Nalazi se na kamenoj uzvisini šezdeset metara nad morem. Na njoj je zapravo i započeo život grada Šibenika, koji se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1066. godine, u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Na tvrđavi kakvu danas vidimo prepoznaje se kontinuitet gradnje od 13. do 18. stoljeća, ali njen najveći dio potječe iz 15. i 16. stoljeća. Tlocrt ove građevine ima oblik nepravilnog četverokuta. Na istočnom dijelu tvrđave sačuvane su dvije kvadratne, a na sjevernom dvije poligonalne kule. Glavni ulaz u tvrđavu, gotičkih karakteristika, nalazi se na istočnoj strani.
Unutar spomeničkog kompleksa provedena su mnoga arheološka istraživanja, tijekom kojih su pronađeni brojni ostaci materijalne kulture od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Unutar tvrđave nalazila se crkva sv. Mihovila koja se u povijesnim izvorima spominje već u 12. stoljeću.
Već smo spomenuli da je tvrđava nadograđivana, bila rušena i ponovno građena. Kroz period svog postojanja tvrđava sv. Mihovila je više puta razarana i obnavljana, a najveća stradanja doživjela je 1663. i 1752. od eksplozija barutane koja se nalazila unutar njezinih zidova.
Od tvrđave sv. Mihovila prema moru vode dvostruki bedemi. Završavaju se na obali sa velikim gotičkim vratima. Bedemi su građeni početkom 15. stoljeća, a služili su za povlačenje branitelja tvrđave prema moru u slučaju opasnosti.
Dugo je ova tvrđava bila pod vojnom upravom, i tek je odnedavno otvorena za javnost.
Danas svi mi možemo uživati u detaljima ove građevine, zaviriti u skrivene tajne koje čuva i diviti se ljepoti impresivne tvrđave koja datira iz starih vremena.
Proces revitalizacije dugo je trajao, no napokon je završen i sada svi koji žele mogu da uživaju u razgledavanju prostorija i predmeta izloženih u tvrđavi.
Još se 80-tih godina pojavila ideja o njenom preuređenju u ljetnu pozornicu, no ti planovi su zaustavljeni zbog arheoloških istraživanja.
Tek se 28.4.2012. godine krenulo sa obnavljanjem, da bi na ljeto 2014. tvrđava sv. Mihovila zaživjela kao otvorena ljetna pozornica, amfiteatralnog tipa, odnosno tipa grčkog teatra sa 1077 sjedećih mjesta, prema projektu arhitekta Tomislava Krajine i suradnika.
Uređen je i podzemni dio tvrđave u kojem se nalazi muzejska zbirka i više pomoćnih prostorija s različitim sadržajima. U podrumski prostor tvrđave ukomponirane su cisterne za vodu koje su jedine cjelovito sačuvane podzemne dvorane a prolazne su i premoštene s drvenim mostićem sa staklenom ogradom. Tvrđava je tako postala prepoznatljivi spomenik kulturne baštine dostupan posjetiteljima i mjesto koje promovira kulturni turizam organizacijom različitih kulturnih, glazbenih i scenskih događanja.
Svečano otvorenje novouređene tvrđave se odigralo 7. srpnja 2014. glazbeno-scenskim spektaklom u kojem je sudjelovalo više od 70 izvođača. Među izvođačima su bila poznata imena poput Josipe Lisac i Maksima Mrvice, koji su nastupali ispred 1066 gledatelja (broj simboličan za grad Šibenik).
Tvrđavu je otvorio predsjednik Ivo Josipović koji je tom prigodom rekao: "Otvaranjem ove pozornice Šibenik je dobio pravo uzletište duše, mjesto koje je nekad služilo za ratovanje, sad pripada umjetnicima".
Svakako dođite i posjetite tvrđavu u Šibeniku. Mjesto je ovo za istinske ljubitelje povijesti, umjetnosti i kulture. Turistička ponuda Šibenika postala je bogatija u svakom smislu, što i priliči gradu ovako bogate povijesne i kulturne baštine.
Tvrđava se uzdiže na vrhu stare gradske aglomeracije, na kamenoj uzvisini 60 metara iznad mora. Kroz svoju burnu povijest često je mijenjala ime. Ova tvrđava ima značajnu ulogu i svojevrsni je epicentar Šibenika. Na tom su mjestu pronađeni najstariji dokazi postojanja civilizacije na šibenskom prostoru.Današnji Šibenik započeo je svoj život najprije kao plemenska hrvatska utvrda - castrum - nakon što su se Hrvati u velikoj seobi spustili do jadranskih obala i odlučili ostati tu. Prvi doseljenici su počeli graditi prirodne luke na ušću rijeke Krke, a na liticama utvrde i kaštele, podno kojih je na obroncima prema moru izgrađuje gradsko naselje. Danas ta naselja poznajemo kao Gorica i Dolac.
Castrum se prvi put spominje godine 998. Izgrađen je radi kontrole i obrane ulaska u šibenski zaljev i kanjon rijeke Krke. Trebamo se podsjetiti da je Krka plovna rijeka, barem do starog antičkog grada Skradina, pa je obrana već tada bila od velikog značaja. Kroz povijest je tvrđava svetog Mihovila bila dominantna točka Šibenskog fortifikacijskog sustava. Prvotno izdanje je vremenom nadograđivano, pa je sama tvrđava postajala suvremena za svoje doba. Rušena je i ponovno izgrađena, a u srednjem vijeku je dobila svoju konačnu formu.
Danas se promatra kao kompleks funkcionalno povezanih dijelova: Kaštela, pred-prostora uz južnu i istočnu stranu kaštela, barbakana na zapadnoj i sjevernoj strani te “dvostrukih bedema” koji sada zauzimaju površinu od 2.600 kvadratnih metara.
Zanimljivo u vezi tvrđave sv. Mihovila
Tvrđava sv. Mihovila podignuta je na ušću rijeke Krke u more. Nalazi se na kamenoj uzvisini šezdeset metara nad morem. Na njoj je zapravo i započeo život grada Šibenika, koji se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1066. godine, u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Na tvrđavi kakvu danas vidimo prepoznaje se kontinuitet gradnje od 13. do 18. stoljeća, ali njen najveći dio potječe iz 15. i 16. stoljeća. Tlocrt ove građevine ima oblik nepravilnog četverokuta. Na istočnom dijelu tvrđave sačuvane su dvije kvadratne, a na sjevernom dvije poligonalne kule. Glavni ulaz u tvrđavu, gotičkih karakteristika, nalazi se na istočnoj strani.
Unutar spomeničkog kompleksa provedena su mnoga arheološka istraživanja, tijekom kojih su pronađeni brojni ostaci materijalne kulture od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Unutar tvrđave nalazila se crkva sv. Mihovila koja se u povijesnim izvorima spominje već u 12. stoljeću.
Već smo spomenuli da je tvrđava nadograđivana, bila rušena i ponovno građena. Kroz period svog postojanja tvrđava sv. Mihovila je više puta razarana i obnavljana, a najveća stradanja doživjela je 1663. i 1752. od eksplozija barutane koja se nalazila unutar njezinih zidova.
Od tvrđave sv. Mihovila prema moru vode dvostruki bedemi. Završavaju se na obali sa velikim gotičkim vratima. Bedemi su građeni početkom 15. stoljeća, a služili su za povlačenje branitelja tvrđave prema moru u slučaju opasnosti.
Revitalizacija tvrđave
Dugo je ova tvrđava bila pod vojnom upravom, i tek je odnedavno otvorena za javnost.
Danas svi mi možemo uživati u detaljima ove građevine, zaviriti u skrivene tajne koje čuva i diviti se ljepoti impresivne tvrđave koja datira iz starih vremena.
Proces revitalizacije dugo je trajao, no napokon je završen i sada svi koji žele mogu da uživaju u razgledavanju prostorija i predmeta izloženih u tvrđavi.
Još se 80-tih godina pojavila ideja o njenom preuređenju u ljetnu pozornicu, no ti planovi su zaustavljeni zbog arheoloških istraživanja.
Tek se 28.4.2012. godine krenulo sa obnavljanjem, da bi na ljeto 2014. tvrđava sv. Mihovila zaživjela kao otvorena ljetna pozornica, amfiteatralnog tipa, odnosno tipa grčkog teatra sa 1077 sjedećih mjesta, prema projektu arhitekta Tomislava Krajine i suradnika.Uređen je i podzemni dio tvrđave u kojem se nalazi muzejska zbirka i više pomoćnih prostorija s različitim sadržajima. U podrumski prostor tvrđave ukomponirane su cisterne za vodu koje su jedine cjelovito sačuvane podzemne dvorane a prolazne su i premoštene s drvenim mostićem sa staklenom ogradom. Tvrđava je tako postala prepoznatljivi spomenik kulturne baštine dostupan posjetiteljima i mjesto koje promovira kulturni turizam organizacijom različitih kulturnih, glazbenih i scenskih događanja.
Svečano otvorenje novouređene tvrđave se odigralo 7. srpnja 2014. glazbeno-scenskim spektaklom u kojem je sudjelovalo više od 70 izvođača. Među izvođačima su bila poznata imena poput Josipe Lisac i Maksima Mrvice, koji su nastupali ispred 1066 gledatelja (broj simboličan za grad Šibenik).Tvrđavu je otvorio predsjednik Ivo Josipović koji je tom prigodom rekao: "Otvaranjem ove pozornice Šibenik je dobio pravo uzletište duše, mjesto koje je nekad služilo za ratovanje, sad pripada umjetnicima".
Svakako dođite i posjetite tvrđavu u Šibeniku. Mjesto je ovo za istinske ljubitelje povijesti, umjetnosti i kulture. Turistička ponuda Šibenika postala je bogatija u svakom smislu, što i priliči gradu ovako bogate povijesne i kulturne baštine.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
