# Hrvatski muzej naivne umjetnosti Zagreb

Hrvatski muzej naivne umjetnosti Zagreb

Hrvatski muzej naivne umjetnosti svoj naziv je službeno dobio 1994. godine. Ipak, Muzej djeluje od davno prije, pa danas u svom bogatom fundusu ima oko 1900 umjetnina (slika, kipova, crteža i grafika). Pretežno su to umjetnička djela hrvatskih umjetnika.

Kratki osvrt na povijest muzeja

Sve je počelo u Zagrebu 1952. godine, kada je osnovana Seljačka umjetnička galerija, koja je preteča današnjeg muzeja. Godine 1956. došlo je do promjene naziva, koji je trajao sve do 1994. godine. U periodu između 1956. - 1994. godine, službeni naziv institucije bio je Galerija primitivne umjetnosti. Tek je u novijoj povijesti, Odlukom Sabora Republike Hrvatske - 1994. godine došlo do promjene naziva, odnosno preimenovanja ustanove u Hrvatske muzej naivne umjetnosti. Važno je istaknuti da je od samih početaka djelovanja ova ustanova organizirana i vođena po strogim principima muzeološke struke. Posebno je važno istaknuti da se zbog stručnog vođenja, današnji Muzej smatra i jedan od najstarijih muzeja naivne umjetnosti u svijetu.

Bogati fundus muzeja

Fundus Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti je bogat, a sačinjava ga oko 1900 umjetnina. Među umjetninama se nalaze slike, crteži, grafike i skulpture. Umjetnička ostvarenja većinom su djela priznatih i cijenjenih hrvatskih umjetnika naivaca svjetskog renomea.

Što vidjeti u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti?

Već smo spomenuli da je Hrvatski muzej naivne umjetnosti otvoren davne 1952. godine, i smatra se najstarijim takvim muzejom u svijetu. U svom bogatom fundusu Muzej čuva više od 1900 umjetnina, koje možemo podijeliti na slike, kipove, crteže i grafike.

Stalni postav muzeja percipiran je pod motom – Naivna umjetnost kao segment moderne umjetnosti. U stalnom postavu se nalazi izloženo oko osamdeset antologijskih slika i kipova, dvadeset klasika hrvatske naive, od početka tridesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Glavninu izloženih predmeta čine djela hrvatskih umjetnika proslavljene Hlebinske škole te nekoliko umjetničkih djela visoko vrednovanih nezavisnih autora. Pored tih djela, u muzeju se izlažu radovi i značajnijih umjetnika drugih naroda.

Najpoznatiji umjetnik „naive“ bio je Ivan Generalić, kojeg smatramo prvim majstorom Hlebinske škole, te koji je za svog rada i djelovanja razvio osobni stil i visoku razinu umjetnosti. S tim razlogom su njegova djela postavljena u prvoj dvorani Muzeja naivne umjetnosti. Osim njegovih umjetničkih izražaja, u prvoj dvorani možete pronaći slike Franje Mraza, Mirka Viriusa, Lavoslava Tortija i Petra Smajića.

Druga je dvorana „opremljena“ je djelima majstora Hlebinske škole iz drugog naraštaja. Riječ je naravno o umjetnicima Ivanu Večenaju i Miji Kovačiću. U trećoj dvorani možete uživati u razgledavanju slika Dragana Gažija, Martina Mehkeka i Ivana Lackovića Croate. Četvrta je dvorana obogaćena slikama Ivana Rabuzina, Emerika Fejaša, a u petoj možete uživati u pogledu na ostvarenja umjetnika Matije Skurjenija.

Iz kolekcije stranih autora možemo izdvojiti respektabilna imena svjetske naive: Germain van der Steen, Simon Schwartzenberg, Enrico Benassi, Pietro Ghizzardi, Willem van Genk i još neki drugi.

Svakako dođite u razgledavanje naivne umjetnosti. Muzej na godišnjoj razini ima respektabilan broj posjetitelja, i svi oni odu sa zadovoljstvom onim što su vidjeli. Veći dio publike su ljudi izvana, ali i domaći rado posjete muzej. Za vrijeme turističkih posjeta, Muzej posjeti između 100 - 150 turista dnevno, što je za Zagreb respektabilna brojka.

---