Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Priča o nastanku Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku započinje neumornim zalaganjem predsjednika Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, ljekarnika i prirodoslovca Antuna Dropca. Sve se događalo u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je pokrenuta akcija prikupljanja materijala potrebnog da bi se opremili tehnički i prirodoslovni kabineti, što je bio i preduvjet za osnivanje Tehničke škole.
Antun Drobac je, uz pomoć svojih sugrađana i lokalnih institucija, intenzivno radio na prikupljanju privatne i prirodoslovne te kulturno-povijesne zbirke „Trgovačko-obrtničke komore“, koja se sastojala uglavnom od minerala. Kroz rad i sakupljanje, bilo je prikupljeno i više predmeta nego što je bilo potrebno, no ipak je bečka vlada odbila zahtjev za osnivanje škole. Drobac se nije pokolebao, nego je došao na ideju o osnivanju domaćeg muzeja. Tako je osnovan Domorodni muzej (Museo Patrio) 1872. godine, a svečano je otvoren sljedeće godine u velikoj dvorani Općinske palače. Nakon Dropčeve smrti (1882. godine), za upravitelja Muzeja izabran je amater prirodoslovac, kolekcionar i preparator Baldo Kosić. Za vrijeme njegovog rada i zalaganja, proučavanje dubrovačke faune doživjelo je procvat. U tom su periodu prikupljene gotovo kompletne zbirke ptica, riba, vodozemaca, gmazova i sisavaca dubrovačkog kraja.
Nakon Kosićeve smrti, zbog činjenice da je prikupljen zaista veliki broj predmeta, pojavila se potreba i za novim prostorom. Muzej je 1932. godine preseljen u novouređene prostore prvog kata tvrđave Svetog Ivana, kada mu je promijenjeno ime i zove se „Dubrovački muzej“. Tada se odvajaju u posebne odjele: prirodoslovne, kulturno-povijesne, arheološke, etnografske i pomorske zbirke. Nakon što je Muzej 1950. godine dobio i druge izložbene prostore, Prirodoslovni odjel je zauzeo kompletan prvi kat tvrđave Svetog Ivana.
Godine 1952., donesena je odluka o preseljenju Prirodoslovnog odjela u Palaču Crijević-Pucić. Tada i odjel prerasta u Prirodoslovni muzej. Zbog intenzivnog prikupljanja novog materijala, pa tako i izrade diorama, i tadašnji prostor ubrzo postaje nedostatan, pa se 1957. godine Muzej spaja s Biološkim institutom JAZU u kulturno-prosvjetnu ustanovu, a tim slijedom se preseljava u zgradu nekadašnjeg Benediktinskog samostana na Lokrumu, gdje je 1962. godine svečano otvoren za posjetitelje.
Potres koji se dogodio 1979. godine oštetio je samostansku zgradu u toj mjeri da se Muzej zatvorio. Zbirke su bile pohranjene u tvrđavi Svetog Ivana. Nedugo potom Muzej ostaje i bez stručnog osoblja. Tek je početkom 2009. godine ponovno osnovan Prirodoslovni muzej Dubrovnik, kada je svečano i otvoren u Androvićevoj palači u ožujku te iste godine.
Muzej se može pohvaliti sa jedinstvenim eksponatima i različitim izloženim predmetima. Među izloženim eksponatima možete upoznati sve životinjske vrste koje inače obitavaju na dubrovačkom području. Odlično je mjesto za provesti popodnevne sate.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.