Zanimljiva je činjenica da je riječ o najstarijem muzeju u Hrvatskoj. Da, tako je - Arheološki muzej u Splitu najstariji je muzej u Hrvatskoj.
Osnovan je davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru. Prvi ravnatelj bio je liječnik i arheolog Frano Lanza. Baš kao i ostale institucije ove namjene, prvotna zgrada Arheološkog muzeja stajala je naslonjena uz zidine daleko poznate Dioklecijanove palače.
Današnja zgrada muzeja sagrađena je u periodu od 1912. do 1914.
Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis. Taj časopis pod nazivom Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (tal. Bullettino di archeologia e storia dalmata), izlazi čak i danas.
Muzej danas ponosno čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata. Tu ubrajamo i dobar broj prezentiran putem stalnog postava. Arheološki muzej u Splitu posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz prethistorije, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskog i starokršćansko razdoblja te ranog srednjeg vijeka. Svakako je mjesto koje vrijedi posjetiti. Splićani uživaju i sa velikom pažnjom proučavaju svoju povijest, no isto tako – ovu ustanovu svake godine posjeti jako velik broj gostiju izvana. Osim što služi za očuvanje povijesne istine, predočavanje razvoja grada, ovaj Muzej je danas na neki način postao turistička atrakcija. Mnogi gosti, koji posjete Split, sa velikim zanimanjem gledaju na Muzej. Proučavaju izložbene predmete i uče o povijesti Splita.
Muzej konstantno provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u Saloni i Issi, te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.
Znamo da je veliko zanimanje za hrvatsku spomeničku baštinu postojalo još od davnih vremena. Bogata povijesna dešavanja na ovim područjima ostavila su mnoge tragove koje i danas pozorno proučavamo i svakodnevno istražujemo. Muzej je svoju priču započeo još na samom početku 16. st., kada je splitski humanist i plemić Dominik Papalić skupio u svojoj kući zbirku antičkih natpisa. Tu je zbirku, zajedno s Markom Marulićem, "ocem hrvatske književnosti", pronašao za mnogobrojnih šetnji po ruševinama Salone. U atriju izložbene dvorane Arheološkog muzeja izloženo je pet originalnih natpisa – koliko ih se sačuvalo iz te zbirke.
Sljedeći važan datum povezan za razvoj muzeološke djelatnosti, osnutak je Nadbiskupskog muzeja u Splitu 1750. g. Taj muzej je čuvao veliku zbirku latinskih natpisa pretežito iz antičke Salone.
Arheološki muzej u Splitu osnovan je 1820. g. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru. Poticaj za njegov osnutak bio je dolazak cara Franje I. u Dalmaciju 1818. g., kada je posjetio Split i solinske spomenike. Prva zgrada muzeja podignuta je 1821. g. i nalazila se priljubljena uz istočne zidine Dioklecijanove palače, no ubrzo je postala pretijesna za sve veći broj spomenika. Muzej se kasnije preselio u zgradu u kojoj se nalazi i danas.
Don Frane Bulić je zaslužan za novu eru u razvoju hrvatske arheologije. On je od 1884. godine bio ravnatelj muzeja, i uvelike je doprinijeo na važnosti ove ustanove.
Don Frane Bulić, (Vranjic, 1846. - Zagreb, 1934.) katolički je svećenik, arheolog, povjesničar i konzervator. Djelovao je više od 50 godina kao istraživač na terenu, konzervator i pisac. Utemeljitelj je hrvatskog arheološkog društva "Bihać", osnovanog u Splitu 1894. g.
Možemo kazati da je on u velikoj mjeri zaslužan za gradnju sadašnje zgrade Arheološkog muzeja u Splitu, koja je podignuta 1914. g. prema nacrtima bečkih arhitekata A. Kirsteina i F. Ohmana. Isti arhitekti projektirali su u Carnuntumu pokraj Beča sličnu zgradu također muzejske namjene.
Arhitektonski kompleks sastoji se od glavne zgrade s izložbenom dvoranom u prizemlju te knjižnicom i radnim kabinetima na katu, natkrivenog lapidarija i uređenog vrta. Useljenje je na žalost odgodio rat, pa je nova muzejska zgrada svoja vrata otvorila javnosti tek početkom 1922. g.
Muzej danas provodi redovita arheološka istraživanja na lokalitetima Salona i Issa. Do godine 2004. godine istraživanja su se provodila i na lokalitetu Narona (Vid kod Metkovića).
Muzej ima područnu zgradu Tusculum na Manastirinama u Solinu i Arheološku zbirku Issa u zgradi Gospina batarija u Visu.
Značajno je spomenuti zbirku kamenih natpisa iz Salone (oko 6000 primjeraka), zbirku grčke helenističke keramike, rimskog stakla, antičkih glinenih svjetiljki (oko 1600), koštanih, metalnih predmeta i zbirku gema (koja je najveća u zemlji).
Muzej čuva veliku zbirku antičkog i srednjovjekovnog novca (preko 70 000 komada) te posjeduje značajan bibliotečni i arhivski fond. Novi stalni postav u renoviranom Muzeju otvoren je 18. prosinca 2000. godine.
Danas svi mogu uživati u izložbenim predmetima, proučavati i učiti povijest.
Današnja zgrada muzeja sagrađena je u periodu od 1912. do 1914.
Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis. Taj časopis pod nazivom Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (tal. Bullettino di archeologia e storia dalmata), izlazi čak i danas.
Muzej danas ponosno čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata. Tu ubrajamo i dobar broj prezentiran putem stalnog postava. Arheološki muzej u Splitu posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz prethistorije, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskog i starokršćansko razdoblja te ranog srednjeg vijeka. Svakako je mjesto koje vrijedi posjetiti. Splićani uživaju i sa velikom pažnjom proučavaju svoju povijest, no isto tako – ovu ustanovu svake godine posjeti jako velik broj gostiju izvana. Osim što služi za očuvanje povijesne istine, predočavanje razvoja grada, ovaj Muzej je danas na neki način postao turistička atrakcija. Mnogi gosti, koji posjete Split, sa velikim zanimanjem gledaju na Muzej. Proučavaju izložbene predmete i uče o povijesti Splita.Djelovanje muzeja u današnje vrijeme
Muzej konstantno provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u Saloni i Issi, te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.
Povijest muzeja i razvoj do danas
Znamo da je veliko zanimanje za hrvatsku spomeničku baštinu postojalo još od davnih vremena. Bogata povijesna dešavanja na ovim područjima ostavila su mnoge tragove koje i danas pozorno proučavamo i svakodnevno istražujemo. Muzej je svoju priču započeo još na samom početku 16. st., kada je splitski humanist i plemić Dominik Papalić skupio u svojoj kući zbirku antičkih natpisa. Tu je zbirku, zajedno s Markom Marulićem, "ocem hrvatske književnosti", pronašao za mnogobrojnih šetnji po ruševinama Salone. U atriju izložbene dvorane Arheološkog muzeja izloženo je pet originalnih natpisa – koliko ih se sačuvalo iz te zbirke.
Sljedeći važan datum povezan za razvoj muzeološke djelatnosti, osnutak je Nadbiskupskog muzeja u Splitu 1750. g. Taj muzej je čuvao veliku zbirku latinskih natpisa pretežito iz antičke Salone.Arheološki muzej u Splitu osnovan je 1820. g. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru. Poticaj za njegov osnutak bio je dolazak cara Franje I. u Dalmaciju 1818. g., kada je posjetio Split i solinske spomenike. Prva zgrada muzeja podignuta je 1821. g. i nalazila se priljubljena uz istočne zidine Dioklecijanove palače, no ubrzo je postala pretijesna za sve veći broj spomenika. Muzej se kasnije preselio u zgradu u kojoj se nalazi i danas.
Razvoj hrvatske arheologije i uloga Arheološkog muzeja u Splitu
Don Frane Bulić je zaslužan za novu eru u razvoju hrvatske arheologije. On je od 1884. godine bio ravnatelj muzeja, i uvelike je doprinijeo na važnosti ove ustanove.
Don Frane Bulić, (Vranjic, 1846. - Zagreb, 1934.) katolički je svećenik, arheolog, povjesničar i konzervator. Djelovao je više od 50 godina kao istraživač na terenu, konzervator i pisac. Utemeljitelj je hrvatskog arheološkog društva "Bihać", osnovanog u Splitu 1894. g.
Možemo kazati da je on u velikoj mjeri zaslužan za gradnju sadašnje zgrade Arheološkog muzeja u Splitu, koja je podignuta 1914. g. prema nacrtima bečkih arhitekata A. Kirsteina i F. Ohmana. Isti arhitekti projektirali su u Carnuntumu pokraj Beča sličnu zgradu također muzejske namjene.
Arhitektonski kompleks sastoji se od glavne zgrade s izložbenom dvoranom u prizemlju te knjižnicom i radnim kabinetima na katu, natkrivenog lapidarija i uređenog vrta. Useljenje je na žalost odgodio rat, pa je nova muzejska zgrada svoja vrata otvorila javnosti tek početkom 1922. g.
Muzej danas provodi redovita arheološka istraživanja na lokalitetima Salona i Issa. Do godine 2004. godine istraživanja su se provodila i na lokalitetu Narona (Vid kod Metkovića).Muzej ima područnu zgradu Tusculum na Manastirinama u Solinu i Arheološku zbirku Issa u zgradi Gospina batarija u Visu.
Značajno je spomenuti zbirku kamenih natpisa iz Salone (oko 6000 primjeraka), zbirku grčke helenističke keramike, rimskog stakla, antičkih glinenih svjetiljki (oko 1600), koštanih, metalnih predmeta i zbirku gema (koja je najveća u zemlji).
Muzej čuva veliku zbirku antičkog i srednjovjekovnog novca (preko 70 000 komada) te posjeduje značajan bibliotečni i arhivski fond. Novi stalni postav u renoviranom Muzeju otvoren je 18. prosinca 2000. godine.
Danas svi mogu uživati u izložbenim predmetima, proučavati i učiti povijest.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
