# Dominikanski samostan Dubrovnik

Dominikanski samostan Dubrovnik

Dominikanski samostan i crkva se nalaze u istočnom dijelu starog grada, uz gradske zidine. Samostan su osnovali Dominikanci 1225. godine. Čini ga kompleks zgrada među kojima su crkva svetog Dominika, zvonik, klaustar i tri samostanska krila.

Još uvijek ne znamo sigurno kada je izgradnja započela. Neki podaci datiraju iz 13. stoljeća, no nemamo sigurno utvrđeni datum. U početku je samostan bio izvan gradskih zidina, ali je zbog njegove obrambene važnosti Malo vijeće 1301. godine odlučilo da će pučani izgradnju pomoći novčano i svojim radom.

Unutar samostana se nalazi i djelo venecijanskog majstora, Paola Veneziana. Muzej samostana čuva vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća (Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića) te oltarnu palu „sv. Magdalena“, rad slavnog talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

Crkva je jedna od najvećih gotičkih građevina na istočnoj obali Jadrana. Nacrte za crkvu je izradio Michelozzo di Bartolomeo, a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i drugi.

Dominikanski samostan u Dubrovniku osnovali su redovnici 1225. godine. Danas se nalazi uz gradske zidine i Vrata od Ploča, te tvori kompleks zgrada koji čine velika jednobrodna crkva s prigrađenim zvonikom, klaustar (sa sjeverne strane) i tri samostanska krila koja zatvaraju klaustar.

U ovaj kompleks spadaju još i četiri manje samostanske crkve, iako nisu potpuno uklopljene u cjelinu. To su crkva svetog Sebastijana, crkva svetog Luke, crkva Navještenja i crkva Gospe od Rozarija, odnosno bratovštinska crkva Rozario.

Crkva svetog Sebastijana gotička je crkva sagrađena 1466. godine, tik uz crkvu svetog Dominika, točnije, uz njezin južni zid. Iako još gotička, primjer je prve crkve s polukružnom apsidom u Dubrovniku. Njen položaj u neposrednoj blizini gradskih vrata trebao je značiti svetom Sebastijanu zaštitu grada od kuge koja je u to vrijeme bila velika prijetnja stanovništvu Europe.

Crkve svetog Luke, zatim crkva Navještenja i bratovštinska crkva Rozario prostorno su odvojene od središnjeg kompleksa samostana. Unatoč tome one su u njegovu vlasništvu. Prve dvije smještene su s istočne strane Ulice svetog Dominika, dok je posljednja, crkva Gospe od Ružarija sagrađena nasuprot zapadnoga pročelja crkve svetog Dominika. Iako je poznata činjenica da je još 1282. godine na mjestu današnjeg samostana svetog Dominika postojao neki manji klaustar s grobovima, tek se rujan 1301. godine, po prvi puta spominje kao datum početka izgradnje spomenutog samostana.

Inicijativu predvodi Malo vijeće koje naređuje da pri izgradnji samostana moraju sudjelovati svi stanovnici, i muškarci i žene. Ipak, premda su radovi počeli već početkom 14. stoljeća, te su tijekom istog stoljeća i samostan i crkva već bili sagrađeni, svoj konačni oblik samostan je dobio tek sa izgradnjom sakristije, kapitularne dvorane i trijemova klaustra sredinom 15. stoljeća.

---