# Crkva sv. Blagovijesti Dubrovnik

Crkva sv. Blagovijesti Dubrovnik

Srpska pravoslavna crkva svete Blagovijesti (srp. Blagovještenja) izgrađena je u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri 1877. godine. Nalazi se u ulici Od puča 8, na ruševinama starih palača dubrovačke vlastele.

Uz crkvu se danas nalazi i muzej ikona i središte Srpske pravoslavne crkvene općine Dubrovnik. Pored crkve svete Blagovijesti nalazi se i manja (starija) pravoslavna bogomolja i groblje na Boninovu.

U Dubrovačkoj Republici službena je religija bila katoličanstvo. Pravoslavnim kršćanima i muslimanima bio je zabranjeno noćenje unutar zidina. Nije bilo dopušteno postojanje nekatoličkih bogomolja osim sinagoge u Židovskoj ulici koja je bila namijenjena judaistima. Slabljenje dubrovačke države dovelo je do stvaranja pravoslavne općine 1790. godine.

Deset godina nakon toga je posvećena prva pravoslavna bogomolja koja se nalazila izvan gradskih zidina, na Posatu. Tek 1804. godine pravoslavnom svećeniku dopušteno je stalno boraviti u gradu. Po raznoraznim srpskim i hrvatskim povijesnim izvorima srpskih pravoslavnih kršćana je u Dubrovniku u 19. stoljeću bilo između 300 i 1000. U to vrijeme Dubrovnik su posjetili i srpski jezikoslovac Vuk Karadžić i crnogorski državni poglavar Petar II., Petrović Njegoš.

Prva pravoslavna crkva u Dubrovniku izgrađena je uz pravoslavno groblje na Boninovu 1848. godine.

Malobrojni pravoslavni kršćani su se zalagali za svoju bogomolju lobirajući i kod ruskih konzula i kod crnogorskog vladike. Naposljetku je 1877. godine podignut veliki pravoslavni hram, iako danas u Dubrovniku živi tek oko 1200 vjernika. Pred ulazom u Crkvu svete Blagovijesti, na prostoru s desne strane, bila je crkvica Gospe od Nuncijate iz 1680. godine. Srušena je 1907. godine protivno danoj obvezi da će na tom mjestu ostati. Crkva svete Blagovijesti tijekom napada na Dubrovnik 1991. nije značajnije oštećena.

---