# Samostan i Crkva Benediktinki sv.Marije Zadar

Samostan i Crkva Benediktinki sv.Marije Zadar

Ni danas nismo posve sigurni, no smatra se da je samostan svete Marije osnovala 1066. godine zadarska plemkinja Čika. Samostan ima oblik trobrodne građevine, sa mnogo zanimljivih detalja iz tog perioda. Naime, crkva svete Marije gradi se 1091. godine u ranoromaničkom stilu.

Dio koji dominira na pogled je zvonik koji stoji u neposrednoj blizini. Ostao je i danas u originalnoj varijanti romaničkog zvonika takozvanog lombardskog tipa. Stalna izložba crkvene umjetnosti sa predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeća jedna je od najvrjednijih u Hrvatskoj.

Uz crkvu se nalazi i benediktinski samostan svete Marije.

Povijest u kratkim crtama

Kako smo spomenuli u uvodu, smatramo da je benediktinski samostan, uz već postojeću crkvu, 1066. godine osnovala zadarska plemkinja Čika, po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. i osigurala mu visoke kraljevske počasti. Ulazeći kao redovnica u taj samostan, Čika je s ostalim dragocjenostima donijela i dva himnarija i jedan časoslov. Na žalost oba su himnarija izgubljena, no Čikin je časoslov sačuvan i danas, a čuva se u Bodleyanskoj knjižnici u Oxfordu. Taj rukopis nije samo najstarija sačuvana knjiga te vrste u svijetu, već sadržava zanimljive književne sastave, prekrasne sitnoslikarije i niz notnih zapisa popijevaka iz Čikinih vremena.

Čikina kći Vekenega, nakon tragične pogibije svoga muža Dobroslava, ulazi kao redovnica u samostan svete Marije oko 1072. godine. Vekenega je kao poglavarica i prva Čikina nasljednica na opatskoj stolici znala koristiti velike političke promjene u Hrvatskoj krajem 11. stoljeća, nagovorivši novoga kralja Kolomana da novčano podupre njezinu veliku građevinsku djelatnost na dovršenju trobrodne bazilike 1091. godine i podizanju novih samostanskih objekata. Uz kraljevsku pomoć, Vekenega je uspjela podići samostansku vijećnicu, koju danas smatramo možda i najljepšim presvođenim romaničkim prostorom u Hrvatskoj, te velebni romanički zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu 1105. Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano Kolomanovo ime u spomen ulaska u Zadar 1102. godine. U kapeli, na katu zvonika se nalaze ostatci zidnih slika iz 12. stoljeća. Vekenega je umrla 27. rujna 1111. godine, a latinski stihovi koji ukrašavaju njezinu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.

Korčulanin Nikola Španić je 1507. godine podigao pročelje i južni bočni zid crkve kao i glavni portal u renesansnom stilu. U unutrašnjosti je bogata barokna štukatura iz 1744. godine.

U Drugom svjetskom ratu samostan i crkva su srušeni u anglo-američkom bombardiranju Zadra. Crkva, zajedno sa samostanom i zvonikom biva obnovljena tijekom poslijeratne obnove Zadra.

Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi 11. stoljeća.

---