# Crkva sv. Krševana Zadar

Crkva sv. Krševana Zadar

Građevina ima oblik trobrodne bazilike, sa tri bogato ukrašene polukružne apside, koje su romaničkog stila. Crkva je dobila ime po svetom Krševanu mučeniku, koji je danas zaštitnik grada Zadra koji krasi i grb grada.

Crkva svetog Krševana, zajedno sa zvonikom, jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, koja je začeta još u ranome srednjem vijeku. Podignuta je na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na tom se mjestu u 6. stoljeću nalazila crkvica sa samostanom eremita svetog Antuna, umjesto koje je u 10. stoljeću podignuta benediktinska crkva svetog Krševana.

Bazilika je građena u romaničkom stilu, podignuta u isto vrijeme i sa istim umjetničkim detaljima kao i katedrala svete Stošije. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije. On je bio domaćin papi Aleksandru III. Dvije skladne kolonade dijele crkvu u tri broda. Nad bočnima su niske galerije s jednostavnim otvorima. Na dnu građevine se nalaze 3 polukružne apside. Ispred njih se nalazi prezbiterij posred kojeg je vrijedan barokni oltar iz 1701. godine, ukrašen bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila. Mramorni kipovi su djelo mletačkog kipara Alvise Tagliapietra. Oltar je izgrađen kao ispunjenje zavjeta građana Zadra protiv kuge, kojeg su dali 1632. godine.

Unutrašnjost crkve ukrašena je i freskama. Ostatci romaničkih freski ukrašavaju zabat crkve, točnije dio iznad glavne apside te u oblini lijeve bočne apside i na zidu do nje. Nasred pročelja nalazi se glavni portal s polukružnom lunetom i trokutastim zabatom nad njom. Plohu bočnog zida crkve raščlanjuje dugi niz slijepih lukova oslonjenih na zavijene pilastre. Vrijedi spomenuti i vanjsku galeriju, koja svjedoči o jednom posebnom elementu arhitekture tog perioda.

Odmah do crkve se nalaze ostaci srednjovjekovnog benediktinskog samostana koji je u 19. stoljeću sasvim pregrađen, a u Drugom svjetskom ratu bio je porušen. Zvonik se počeo graditi 1485. godine, a do današnje visine izgrađen je tek 1546. godine. Nikada nije dovršen u cijelosti.

U cjelini, bazilika zajedno sa zadarskom katedralom predstavlja krunski primjer romaničke umjetnosti u graditeljskom nasljeđu Dalmacije te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeću. Za našu nacionalnu povijest i opće kulturno naslijeđe Hrvatske posebno valja spomenuti vrijednu instituciju iz ove opatije skriptorij u kojem su napisane mnoge važne isprave i pisane umjetnine. Među njima se ističu i vrijedni muzički zapisi: gradual iz 1. stoljeća, antifonar iz 14., obrednik iz 15. stoljeća, misal opata Veniera, te zasigurno veliki dio srodnog štiva iz ostalih zadarskih crkava i samostana, posebno katedrale i Samostana svete Marije.

---