# Crkva Gospe Lurdske Rijeka

Crkva Gospe Lurdske Rijeka

Povijest naše crkve započinje 1904. godine, kada je provincijal Bernardina Škrivanića prvi inicirao gradnju, koju je povjerio arhitekti Giovanniju Marije Curetu. Donji dio crkve dovršen je 1908. godine i posvećen Mariji Tješiteljici Duša. Gornji dio crkve građen je u nekoliko navrata, da bi konačni izgled dobio 1929. godine.

Izgled kapucinske crkve u Rijeci

Konačni izgled pročelje gornje crkve „osvanuo“ je 1929. godine. Pročelje je urađeno po projektu riječkog arhitekta Kornelija Budinića, koji je i sam zapisao o projektu: "Crkva je bazilikalnog tipa, s tri broda, dugačka oko 60 metara, uključujući atrij iznad kojega će biti podignut zvonik, i široka 20 metara. Zvonik će imati ukupnu visinu, ako se mjeri od ulične razine, oko 75 metara. Srednji brod ima širinu 10 metara i odijeljen je od pobočnih brodova s pomoću pet velikih lukova. S desne strane crkve nalazi se oratorij koji se uzdiže na trokutastoj površini".

Oslikavanje unutrašnjosti crkve

Poznati riječki slikar – Romolo Venucci, oslikao je stropni dio u gornjoj crkvi, te uradio mnoge dekoracije. Kiparska djela na pročelju su radili venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti. Zvonik koji se trebao uzdizati iznad glavnog pročelja nije realiziran, a zbog njega su temelji ukopavani osam metara u stijenu. Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjevjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije.

Obnova u novije vrijeme

Crkva je obnovljena 2006. godine, a tijekom radova u bočnim je lađama crkve postavljeno pet novih vitraja koji prikazuju likove hrvatskih svetaca i blaženika. Radovi su, kao i restauracija, djelo akademskog slikara Roberta Mijalića.

Tri godine župnik župe Gospe Lurdske i odgajitelj postulanata (2011.-2014.) bio je krčki biskup Ivica Petanjak.

Ukratko o crkvi

Crkva, zajedno sa samostanom, nakon polaganja kamena temeljca, 28. kolovoza 1610. godine biva podignuta pomoću zajedničkih milodara. Posvećenje prvotne crkve, na čast sv. Augustina, izvršio je Klaudio Sozomeno, pulski biskup 1613. godine. Dana 11. veljače 1904. godine s blagoslovom pape Pija 10., a brigom fra Bernardina Škrivanića, tada provincijala hrvatske Provincije, položen je kamen temeljac nove Crkve posvećene u čast BDM Lurdske i sv. Augustina. Sam je kamen položio senjski biskup Antonio Maurović, uz sudjelovanje klera, magistrata i silnog mnoštva vjernika. Gradnja prvog dijela Crkve – kripte, zahvaljujući milodarima pobožnih, dovedena je do kraja 1908. godine, a blagoslovio ju je sam ondašnji provincijal fra Bernardin Škrivanić. Dana 10. veljače 1908. godine, biskup krčki Anton Mahnič uz sudjelovanje naroda, posvetio je, u kripti, glavni oltar u čast BDM, Majke duša u čistilištu. Sljedećeg dana kripta je svečano otvorena za bogoštovlje.

Gradnja gornje Crkve, u vrijeme Prvog svjetskog rata 1914. – 1918. godine velikim dijelom je bila ometana, tako da su do 1922. godine bili sazidani samo zidovi s krovom. Za sakralnu upotrebu gornja Crkva je bila otvorena tek 1923. godine. Dana 1. kolovoza 1923. godine pri našem samostanu i crkvi uspostavljena je župa u čast Blažene Djevice Marije Lurdske te biva pritjelovljena našem Redu. Nakon Prvog svjetskog rata samostan je bio pripojen Venecijanskoj provinciji, a 1954. godine ponovno je vraćen našoj Provinciji.

---