Šetnja kroz Dubrovnik nešto je posebno, naravno mislimo na Stari Grad i šetnju Stradunom. Stradun ili Placa ulica u Dubrovniku je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri. Najpoznatija je to dubrovačka ulica općenito, jako prometna i uvijek lijepo popunjena.
Naziv "Stradun" potječe od Mlečana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, a ime "Placa" potječe od latinske riječi "platea", što znači "ulica".
Mnogi ne znaju, ali je na mjestu današnjeg Straduna nekada bio močvarni teren koji je razdvajao Ragusu od Dubrave. Tek u 9. stoljeću, nasipavanjem močvare stanovnici su stvorili jedan grad.
Stradun se proteže u smjeru istok-zapad, a nalazi se između gradskih vrata (Vrata od Pila i Vrata od Ploča). Na početku i na kraju Straduna nalaze se i dvije fontane (Velika i Mala Onofrijeve česma). Tu su i dva zvonika (Gradski zvonik i zvonik franjevačke crkve i samostana), a čitav Stradun je popločen kamenim blokovima, uglačanim do sjaja drvenog parketa, pa ga nazivaju i ulica „salon“.
Današnji izgled Straduna ne dolazi iz daleke povijesti, jer je ulica zapravo obnovljena nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, kad je veliki broj građevina bio srušen. Prvotni izgled možemo razgledati u starim slikama Dubrovnika, koje nam pokazuju i svjedoče kako zgrade na Stradunu prije potresa nisu imale tako tipiziran izgled kao danas. Mnoge zgrade su prije imale arkade kao palača Sponza,a neke su bile još više ukrašene. Današnji izgled zgrada na Stradunu potječu iz razdoblja nakon potresa 1667. godine, kada je Statutom Dubrovačke Republike bio određen način gradnje stambenih zgrada. Po tom su u prizemlju građeni poslovni prostori s vratima na koljeno, a u veliki se magazin ulazilo iz sporedne ulice. Na prvom je katu bio stambeni prostor, dok su sobe bile na drugom katu. Kuhinja i ostale gospodarske prostorije su se uvijek nalazile u potkrovlju. Unatoč planskoj gradnji, čak i nakon potresa Dubrovnik je bio zahvaćen novom katastrofom. U Gradu je buknuo požar koji je uništio velik broj stambenih i ostalih zgrada. Odredbom da se kuhinje presele u potkrovlje sprječavalo se širenje požara.
Stradun završava trgom Luža ispred Gradskog zvonika te tako obuhvaća veći broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište domaćeg stanovništva, kao i stranih turista.
Danas se Stradun koristi za svečanu procesiju za vrijeme proslave Feste sv. Vlaha. Proslava se održava 3. veljače, a odabrati doček Nove godine na Stradunu se proglašava među 10 najboljih odabira u svijetu svake godine.
Stradun je danas glavno otvoreno gradsko područje Dubrovnika. Najpoznatija šetnica u gradu ujedno je i najveće okupljalište. To je mjesto u svim javnim gozbama i procesije, ali i glavna poslovna ulica u gradskoj jezgri. Najljepša ulica dijeli grad na sjeverni i južni polovice. U isto vrijeme to je najkraća komunikacija između zapadne i istočnim gradskim vratima. Duljina šetnice je nekih 300 metara.
Stradun je nastao kao posljedica trgovine i rastućih društveno-gospodarskih odnosa. Najviše je služio trgovini između rimsko-grčkih naselja na otočiću Lave i hrvatsko-slavenskog naselja na kopnu.
Danas je Stradun žila kucavica Starog Grada i glavno je mjesto okupljanja svih turista. Gosti koji posjete Dubrovnik gotovo sigurno će prošetati Stradunom, razgledati trgovine ili sjesti u neki od mnogobrojnih ugostiteljskih objekata.
Stradun je posebno mjesto romantike, povijesti i kulture. Tu ćete doživjeti detalje iz bogate povijesti ovoga grada, i naučiti dosta toga o Dubrovniku i nekadašnjoj Dubrovačkoj republici.
Fotografije koje uradite na Stradunu, bez ikakvih dodatnih efekata, doslovno oduzimaju dah i bit će zauvijek u lijepom sjećanju. Posjetite Dubrovnik i uživajte u šetnji Stradunom.
Mnogi ne znaju, ali je na mjestu današnjeg Straduna nekada bio močvarni teren koji je razdvajao Ragusu od Dubrave. Tek u 9. stoljeću, nasipavanjem močvare stanovnici su stvorili jedan grad.
Stradun se proteže u smjeru istok-zapad, a nalazi se između gradskih vrata (Vrata od Pila i Vrata od Ploča). Na početku i na kraju Straduna nalaze se i dvije fontane (Velika i Mala Onofrijeve česma). Tu su i dva zvonika (Gradski zvonik i zvonik franjevačke crkve i samostana), a čitav Stradun je popločen kamenim blokovima, uglačanim do sjaja drvenog parketa, pa ga nazivaju i ulica „salon“.Kratka povijest Straduna
Današnji izgled Straduna ne dolazi iz daleke povijesti, jer je ulica zapravo obnovljena nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, kad je veliki broj građevina bio srušen. Prvotni izgled možemo razgledati u starim slikama Dubrovnika, koje nam pokazuju i svjedoče kako zgrade na Stradunu prije potresa nisu imale tako tipiziran izgled kao danas. Mnoge zgrade su prije imale arkade kao palača Sponza,a neke su bile još više ukrašene. Današnji izgled zgrada na Stradunu potječu iz razdoblja nakon potresa 1667. godine, kada je Statutom Dubrovačke Republike bio određen način gradnje stambenih zgrada. Po tom su u prizemlju građeni poslovni prostori s vratima na koljeno, a u veliki se magazin ulazilo iz sporedne ulice. Na prvom je katu bio stambeni prostor, dok su sobe bile na drugom katu. Kuhinja i ostale gospodarske prostorije su se uvijek nalazile u potkrovlju. Unatoč planskoj gradnji, čak i nakon potresa Dubrovnik je bio zahvaćen novom katastrofom. U Gradu je buknuo požar koji je uništio velik broj stambenih i ostalih zgrada. Odredbom da se kuhinje presele u potkrovlje sprječavalo se širenje požara.
Stradun završava trgom Luža ispred Gradskog zvonika te tako obuhvaća veći broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište domaćeg stanovništva, kao i stranih turista.
Danas se Stradun koristi za svečanu procesiju za vrijeme proslave Feste sv. Vlaha. Proslava se održava 3. veljače, a odabrati doček Nove godine na Stradunu se proglašava među 10 najboljih odabira u svijetu svake godine.Stradun je danas glavno otvoreno gradsko područje Dubrovnika. Najpoznatija šetnica u gradu ujedno je i najveće okupljalište. To je mjesto u svim javnim gozbama i procesije, ali i glavna poslovna ulica u gradskoj jezgri. Najljepša ulica dijeli grad na sjeverni i južni polovice. U isto vrijeme to je najkraća komunikacija između zapadne i istočnim gradskim vratima. Duljina šetnice je nekih 300 metara.
Stradun je nastao kao posljedica trgovine i rastućih društveno-gospodarskih odnosa. Najviše je služio trgovini između rimsko-grčkih naselja na otočiću Lave i hrvatsko-slavenskog naselja na kopnu.
Stradun danas
Danas je Stradun žila kucavica Starog Grada i glavno je mjesto okupljanja svih turista. Gosti koji posjete Dubrovnik gotovo sigurno će prošetati Stradunom, razgledati trgovine ili sjesti u neki od mnogobrojnih ugostiteljskih objekata.
Stradun je posebno mjesto romantike, povijesti i kulture. Tu ćete doživjeti detalje iz bogate povijesti ovoga grada, i naučiti dosta toga o Dubrovniku i nekadašnjoj Dubrovačkoj republici.
Fotografije koje uradite na Stradunu, bez ikakvih dodatnih efekata, doslovno oduzimaju dah i bit će zauvijek u lijepom sjećanju. Posjetite Dubrovnik i uživajte u šetnji Stradunom.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
