Ako spomenemo Split u bilo kakvom kontekstu povijesti, kulture ili čak i današnjeg izgleda ovog grada – svi se možemo složiti da će našim mislima dominirati Dioklecijanova palača.
Ne treba nas to čuditi, jer je Dioklecijanova palača svojevrsni simbol grada i prva nam je poveznica sa ljepotama Splita, te njegovim povijesnim i kulturnim bogatstvom.
Upoznajte malo bolje Dioklecijanovu palaču, zavirite u neke tajne i uživajte u ljepotama povijesnih činjenica koje nam govore detalji po vanjskim zidovima i unutrašnjim prostorijama.
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Sagrađena je oko 300. godine, za vrijeme vladanja rimskog cara Dioklecijana. Dioklecijan je u palači boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g) sve do svoje smrti (316.g).
Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.
Na osnovu nekih podataka iz rimske karte, poznate po srednjovjekovnom prerisu (Tabula Peutingeriana), u toj uvali već ranije bilo je naselje Spalatum, kojemu ostatci i veličina do danas nisu utvrđeni.
Sami početak gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Ipak, pretpostavlja se da je gradnja započela negdje oko 295. godine, nakon uvođenja tetrarhije (vladavina četvorice). Deset godina nakon te odluke, kada je Dioklecijan abdicirao 305. godine, palača još nije bila dovršena, a postoje naznake da su se neki radovi odvijali dok je car boravio u njoj. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se.
Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli vapnenac je dopreman s Brača i ponešto iz Segeta kraj Trogira. Sedra se vadila iz korita obližnjih rijeka, a opeka se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenim u blizini. Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Njena izvornost proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe položaju.
Dioklecijanova palača je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva u svijetu.
Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile - ljetnikovca i rimskog vojničkog logora, podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama.
Južni dio palače bio je predviđen za cara, njegov stan i odgovarajući državni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stražu - vojsku, poslugu, za spremišta i slično.
Palača je pravokutnog oblika u tlocrtu, sa četiri velike kule na kutovima, vratima na svakoj od četiri strane i sa po četiri manje kule na zidovima. Donji dio zidina bez ikakvih je otvora, dok je gornji kat rastvoren monumentalnim trijemom na jugu i hodnicima s velikim lučnim prozorima na ostalim trima stranama.
Prporuka: Grgur Ninski u Splitu
Tijekom stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovarajuće potrebe, pa su tako i zgrade u unutrašnjosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su vrlo vidljivi.
Palača je u tlocrtu zamišljena kao pravokutnik, ali je prilagođivanje terenu nametnulo manja odstupanja. Glavni zidovi palače u donjim su dijelovima masivni i jednostavni bez otvora. U gornjem dijelu zidovi su rastvoreni velikim lučnim prozorima. Vanjski zidovi palače, osim zapadnoga, u većem su dijelu ostali do danas dobro očuvani. Šesnaest kula na glavnim zidovima prema kopnu daju palači obilježje utvrde. Četiri kule na uglovima kvadratnog su tlocrta. Po dvije od šest kula osmerokutna tlocrta uokvirivale su tri kopnena ulaza, šest kula pravokutna tlocrta nalazile su se između ugaonih i osmerokutnih. Do danas su se djelomice očuvale tri ugaone kule (osim jugozapadne) te samo ostatci osmerokutnih i pravokutnih.
Po svojoj kompoziciji Dioklecijanova palača ima elemente carske vile. U pogledu načina gradnje, u većem dijelu palače rasponi su svladavani uporabom luka, odnosno svoda, dok su se u reprezentativnim dijelovima upotrebljavale kamene grede. Konstrukcije u stropu i krovu su bile drvene. Dekorativna obradba na arhitektonskim elementima karakteristična je za način rada u istočnom dijelu Rimskoga Carstva.
Dioklecijanova palača može se svrstati među najfascinantnije građevina svijeta. Danas palača čini strogi centar staroga dijela Splita u kojoj ljudi još uvijek žive. Možda je to ono što fascinira svakog turista koji se uputi u lutanje uskim ulicama koje su ovdje već više od 1700 godina.
Palaču je izgradio jedan od najpoznatijih rimskih careva, car Dioklecijan, a izgrađena je na obali, svega 5 kilometara od nekadašnjeg glavnog grada provincije Dalmacije, Salone. Nije tek tako car odabrao ovo mjesto. Naime, Dioklecijan se rodio u Saloni. Palača je imala i svoj vodovod dužine od oko 9 kilometara, koji se u dobrom dijelu koristi i dan danas i jedan je od najdužih i najbolje sačuvanih u Europi.
Iako je prvobitno izgrađena kao carev ljetnikovac, nitko, pa ni sam car Dioklecijan nije mogao zamisliti kako će unutar palače toliko godina nakon njegove smrti još uvijek postojati život. Tijekom mnogo stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su unutrašnje prostorije prema svojim potrebama. Tako su zgrade unutar zidova, zajedno sa kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su jako vidljivi.
Sama palača sadrži brojne atrakcije koje su nekada bile sastavni dio svakodnevnog života. Tako možemo spomenuti Katedralu Sv. Duje koja je zapravo izgrađena kao mauzolej poznatog cara, a tu je i pripadajući zvonik koji je nadodan u 13. stoljeću, a za kojeg se smatra da je prava izvorna dalmatinska srednjovjekovna građevina.
Tu su i prelijepa pročelja i vrata palače - Zlatna, Srebrena, Željezna i Mjedena, kao i Jupiterov hram za kojeg mnogi tvrde kako je jedan od najljepših europskih spomenika. Spomenik je sam po sebi i središnji trg palače - Peristil, a nikako ne smijemo izostaviti ni podrume palače koji predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu.
Podrumi palače svakako intrigiraju i rado su posjećeni. Izgrađeni su u svrhu izravnavanja razine južnog, rezidencijalnog dijela, s ostalim dijelovima Palače. Zidovi su služili za temelje carskim stambenim zgradama pa su se oblici njihovih prostorija podudarali s oblikom građevina koje su nestala iznad površine. Vjerojatno su korišteni i za skladišni, možda i tamnički prostor. Podrumi se danas koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor, a i popularna televizijska serija Igra prijestolja je snimana u njima.
Baš zbog svih ljepota i vrijednosti koje smo spomenuli, Dioklecijanova je palača 1979. uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Upoznajte malo bolje Dioklecijanovu palaču, zavirite u neke tajne i uživajte u ljepotama povijesnih činjenica koje nam govore detalji po vanjskim zidovima i unutrašnjim prostorijama.
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Sagrađena je oko 300. godine, za vrijeme vladanja rimskog cara Dioklecijana. Dioklecijan je u palači boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g) sve do svoje smrti (316.g).
Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.Zanimljivi detalji u vezi gradnje Dioklecijanove palače
Na osnovu nekih podataka iz rimske karte, poznate po srednjovjekovnom prerisu (Tabula Peutingeriana), u toj uvali već ranije bilo je naselje Spalatum, kojemu ostatci i veličina do danas nisu utvrđeni.
Sami početak gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Ipak, pretpostavlja se da je gradnja započela negdje oko 295. godine, nakon uvođenja tetrarhije (vladavina četvorice). Deset godina nakon te odluke, kada je Dioklecijan abdicirao 305. godine, palača još nije bila dovršena, a postoje naznake da su se neki radovi odvijali dok je car boravio u njoj. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se.Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli vapnenac je dopreman s Brača i ponešto iz Segeta kraj Trogira. Sedra se vadila iz korita obližnjih rijeka, a opeka se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenim u blizini. Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Njena izvornost proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe položaju.
Dioklecijanova palača je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva u svijetu.
Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile - ljetnikovca i rimskog vojničkog logora, podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama.
Južni dio palače bio je predviđen za cara, njegov stan i odgovarajući državni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stražu - vojsku, poslugu, za spremišta i slično.
Palača je pravokutnog oblika u tlocrtu, sa četiri velike kule na kutovima, vratima na svakoj od četiri strane i sa po četiri manje kule na zidovima. Donji dio zidina bez ikakvih je otvora, dok je gornji kat rastvoren monumentalnim trijemom na jugu i hodnicima s velikim lučnim prozorima na ostalim trima stranama.
Prporuka: Grgur Ninski u Splitu
Tijekom stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovarajuće potrebe, pa su tako i zgrade u unutrašnjosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su vrlo vidljivi.
Dioklecijanova palača danas je prepoznatljiv spomenik grada Splita
Palača je u tlocrtu zamišljena kao pravokutnik, ali je prilagođivanje terenu nametnulo manja odstupanja. Glavni zidovi palače u donjim su dijelovima masivni i jednostavni bez otvora. U gornjem dijelu zidovi su rastvoreni velikim lučnim prozorima. Vanjski zidovi palače, osim zapadnoga, u većem su dijelu ostali do danas dobro očuvani. Šesnaest kula na glavnim zidovima prema kopnu daju palači obilježje utvrde. Četiri kule na uglovima kvadratnog su tlocrta. Po dvije od šest kula osmerokutna tlocrta uokvirivale su tri kopnena ulaza, šest kula pravokutna tlocrta nalazile su se između ugaonih i osmerokutnih. Do danas su se djelomice očuvale tri ugaone kule (osim jugozapadne) te samo ostatci osmerokutnih i pravokutnih.
Po svojoj kompoziciji Dioklecijanova palača ima elemente carske vile. U pogledu načina gradnje, u većem dijelu palače rasponi su svladavani uporabom luka, odnosno svoda, dok su se u reprezentativnim dijelovima upotrebljavale kamene grede. Konstrukcije u stropu i krovu su bile drvene. Dekorativna obradba na arhitektonskim elementima karakteristična je za način rada u istočnom dijelu Rimskoga Carstva.Dioklecijanova palača: Par jako zanimljivih detalja
Dioklecijanova palača može se svrstati među najfascinantnije građevina svijeta. Danas palača čini strogi centar staroga dijela Splita u kojoj ljudi još uvijek žive. Možda je to ono što fascinira svakog turista koji se uputi u lutanje uskim ulicama koje su ovdje već više od 1700 godina.
Palaču je izgradio jedan od najpoznatijih rimskih careva, car Dioklecijan, a izgrađena je na obali, svega 5 kilometara od nekadašnjeg glavnog grada provincije Dalmacije, Salone. Nije tek tako car odabrao ovo mjesto. Naime, Dioklecijan se rodio u Saloni. Palača je imala i svoj vodovod dužine od oko 9 kilometara, koji se u dobrom dijelu koristi i dan danas i jedan je od najdužih i najbolje sačuvanih u Europi.
Iako je prvobitno izgrađena kao carev ljetnikovac, nitko, pa ni sam car Dioklecijan nije mogao zamisliti kako će unutar palače toliko godina nakon njegove smrti još uvijek postojati život. Tijekom mnogo stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su unutrašnje prostorije prema svojim potrebama. Tako su zgrade unutar zidova, zajedno sa kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su jako vidljivi.
Sama palača sadrži brojne atrakcije koje su nekada bile sastavni dio svakodnevnog života. Tako možemo spomenuti Katedralu Sv. Duje koja je zapravo izgrađena kao mauzolej poznatog cara, a tu je i pripadajući zvonik koji je nadodan u 13. stoljeću, a za kojeg se smatra da je prava izvorna dalmatinska srednjovjekovna građevina.
Dioklecijanova palača vrata
Tu su i prelijepa pročelja i vrata palače - Zlatna, Srebrena, Željezna i Mjedena, kao i Jupiterov hram za kojeg mnogi tvrde kako je jedan od najljepših europskih spomenika. Spomenik je sam po sebi i središnji trg palače - Peristil, a nikako ne smijemo izostaviti ni podrume palače koji predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu.
Podrumi palače svakako intrigiraju i rado su posjećeni. Izgrađeni su u svrhu izravnavanja razine južnog, rezidencijalnog dijela, s ostalim dijelovima Palače. Zidovi su služili za temelje carskim stambenim zgradama pa su se oblici njihovih prostorija podudarali s oblikom građevina koje su nestala iznad površine. Vjerojatno su korišteni i za skladišni, možda i tamnički prostor. Podrumi se danas koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor, a i popularna televizijska serija Igra prijestolja je snimana u njima.
Baš zbog svih ljepota i vrijednosti koje smo spomenuli, Dioklecijanova je palača 1979. uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Dioklecijanova palača slike
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
