Katedrala Uznesenja Marijina Dubrovnik
Katedrala Uznesenja Marijina (Dubrovačka katedrala) posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Sjedište je Dubrovačke biskupije. Katedrala je sagrađena na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je u periodu od 1671. do 1713. godine.
Prema jednoj legendi, romanička je katedrala iz 12. stoljeća građena novcem engleskog kralja Rikarda I. Lavljeg Srca, koji je nedaleko od Lokruma preživio brodolom. Dogodilo se to za njegovog povratka iz Trećeg križarskog rata 1192. godine. Uz znak zahvalnosti, dao je 100000 dukata, što je tada bio jako veliki novac, da se sagradi crkva. Bila je to prva romanička bazilika na istočnom Jadranu i utjecala je na crkvenu arhitekturu u cijeloj regiji. Bila je neobično visoka. Vidi se na slikama Dubrovnika prije potresa 1667. godine. U tom je potresu katedrala bila potpuno razorena. Od potresa je preživjela krstionica u blizini, ali se više nije koristila. Ulogu katedrale privremeno je preuzela crkva svetog Vlaha.
Velik doprinos u ponovnoj izgradnji katedrale dao je svećenik i diplomat Stjepan Gradić. On je prikupio mnogo novca i našao je arhitekta Andreu Buffalinija iz Urbina. Njegove nacrte prihvatio je 1671. godine dubrovački Senat, koji je tada težio štednji. Katedrala je dovršena u baroknom stilu 1713. godine. Senat je na fasadu postavio mramornu ploču u zahvalnost Stjepanu Gradiću. Otvorenje katedrale obilježena je velikim svečanim događajem.
Unutrašnjost katedrale u Dubrovniku raskošna je i mnogi je dolaze vidjeti. Iznad glavnog oltara nalazi se slika „Uznesenje Marijino“ iz 16. stoljeća, koju potpisuje slavni talijanski slikar Tizian. Jedinstveni oltar svetog Ivana Nepomuka izrađen je od ljubičastog mramora.
U riznici katedrale čuvaju se mnogi zlatni i srebrni relikvijari, križevi, crkveno posuđe i slike talijanskih, flamanskih i hrvatskih slikara. Među ovim vrijednostima se nalazi i slika „Bogorodica s djetetom“ iz 16. stoljeća, nastala prema djelu slavnog talijanskog slikara Raffaela. U riznici je i relikvija glave svetog Vlaha iz 11.-12. stoljeća. U obliku je krune bizantskih careva. Ukrašena je medaljonima u emajlu i dragim kamenjem. Rad je dubrovačkih zlatara.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
