# Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba osnovan je 1907. godine, Odlukom Gradskog poglavarstva. Danas je Muzej opća kulturno-povijesna ustanova koja se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.

Za osnivanje muzeja najviše je zaslužna bila Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Muzej je smješten u obnovljenom spomeničkom kompleksu bivšeg samostana Klarisa iz 1650. godine. Nalazi se u zagrebačkom Gornjem gradu. Muzej obrađuje različite teme (kultura, umjetnost, ekonomija i politika) s naglaskom na poveznice sa samim Gradom. Povijest se prati sve od rimskih nalaza pa do modernog doba. Današnji fundus Muzeja čini čak 75 000 predmeta, koji su sistematizirani u zbirke.

Godine 1997., Muzej je otvorio tek svoj šesti stalni postav, te je po prvi put izlagao u obnovljenom i odgovarajućem prostoru.

Stalni se postav koncipira na temelju predmeta koje Muzej posjeduje. Predmeti se povezuju s njihovim nekadašnjim vremenskim okvirom, naglašavajući tako moderni pristup tijekom kreiranja i vizualizacije društvenih zbivanja u gradu. Kombiniranjem kronološkog i tematskog pristupa, te primjenom suvremenih muzeografskih i tehnoloških principa, muzej je postao pristupačan današnjem (modernom) posjetitelju.

Stalni postav Muzeja portretira grad u svim njegovim aspektima. U prostorijama se može vidjeti politička, crkvena, povijesna i gospodarska priča Zagreba. Raznovrsnost tema i izloženih predmeta daje posebnu draž Muzeju. Posebno koncipirane izložbe koje su uređene posebnim tematskim slijedom, uvode posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba.

Posebnost nekih tema je osmišljena na način da pokazuju sliku grada, koja povijesno dokumentira karakteristične teme i događaje koji pokazuju kako se grad razvijao.

Zagreb u Muzeju:

Muzejski fundus na detaljan način pokazuje razvoj i ulogu grada u prošlosti:

Možemo izdvojiti neke zanimljivosti poput legende o postanku imena Zagreb, ilustriranu kruništem bunara s izvora Zagreb.

Život u srednjovjekovnom Gradecu, i posebna gradska zanimanja iz tog perioda.

Portal stare zagrebačke katedrale, koja je i danas prepoznatljiv simbol crkvenoga grada.

Crkvu Sv. Marka koja govori o bogatom baroknom ugođaju njene negdašnje unutrašnjosti i povezanosti sa cehovskim životom obrtničkoga Gradeca.

Cehovske insignije (predmeti kao što su zastave, škrinje, tablice, djetićki listovi i isprave) koji karakteriziraju život Gradeca, ali i Kaptola od 17. do 19. stoljeća.

Na prvom katu muzeja prikazani su detalji o klarisama i njihovu samostanu. Maketa pokazuje stanje iz polovice 17. stoljeća, odnosno prezentira čitav arhitektonsko-urbanistički kompleks (samostan klarisa, Popov toranj, žitnicu i Nova, kasnije nazvana Opatička vrata). Na istom su mjestu izloženi i bogati nalazi pronađeni podno samostana tijekom arheoloških istražnih radova. Oni govore o kulturi života i stanovanja Naših gospa Svete Klare.

U Muzeju je pomno rekonstruiran život velikaša prošlog vremena, na primjeru poznatih obitelji Oršić i Rauch. Ako posjetite Muzej, vidjet ćete kako je izgledao trgovački život u gradskom Podgrađu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Možete vidjeti detalje iz vremena Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu.

Muzej se može pohvaliti rekonstruiranim dućanima u Ilici, i posebno urađenim ugođajem svakodnevnog života iz tog vremena.

I bogati kazališni život grada obrađen je u prostorijama muzeja. Možete pogledati predmete vezani uz plodan umjetnički rad operne primadone Milke Trnine. Za one koji to ne znaju, one je na prijelomu stoljeća predstavljala Hrvatsku u svijetu, od Bayreutha i Munchena, pa sve do Londona i New Yorka.

O naglom urbanističkom razvoju Zagreba svjedoče spomenici s Jurjevskoga groblja i neka druga zanimljiva komunalna otkrića iz 19. stoljeća.

U muzeju je izložen izum Zagrepčanina Slavoljuba Penkale. Već i po prezimenu možete zaključiti da je on stekao svjetsku slavu patentiranjem prve mehaničke olovke 1906. godine. Pod tim je imenom (penkala) mehanička olovka i danas u upotrebi.

Zbirke darovane gradu Zagrebu:

Radna soba hrvatskoga skladatelja Ivana plemenitog Zajca

Jedan dio radne sobe senatora i književnika Augusta Šenoe

Bogata umjetnička ostavština najznačajnije njemačke glumice Tille Durieux (koja je našla utočište u Zagrebu pobjegavši pred Hitlerom)

Djevojka s pticom Marca Chagalla

Bogata zbirka mehaničkih glazbenih automata urara i sakupljača Ivana Gerersdorfera

Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina

---